EUROPSKI centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nedavno je objavio da se u europskim bolnicama sve brže širi gljivica Candidozyma auris, ranije poznata kao Candida auris.

Ova vijest izazvala je ozbiljnu zabrinutost jer se radi o patogenu koji je izuzetno otporan na lijekove, a sposoban je izazvati smrtonosne infekcije kod pacijenata s oslabljenim imunitetom.

Broj infekcija raste

Najnovije istraživanje ECDC-a, četvrto takve vrste, potvrđuje da Candidozyma auris sada već predstavlja ozbiljnu prijetnju pacijentima i zdravstvenim sustavima. Broj slučajeva raste, izboji postaju sve veći, a nekoliko zemalja izvještava o stalnom lokalnom prijenosu. Nalazi naglašavaju važnost ranog otkrivanja i kontrole prijenosa kako bi se izbjeglo brzo i široko širenje.

Prema novom izvješću ECDC-a, od 2013. do 2023. godine u zemljama EU-a i Europskog gospodarskog prostora prijavljeno je više od četiri tisuće slučajeva kolonizacije ili infekcije, a samo u 2023. godini registrirano ih je više od 1300 u osamnaest zemalja. U nekim državama, poput Španjolske, Grčke i Italije, gljivica je već dosegla razinu regionalne endemičnosti, što znači da se više ne radi o izoliranim izbojima nego o stalnoj prisutnosti u bolnicama.

Što je Candidozyma auris?

Candidozyma auris prvi put je otkrivena 2009. godine u Japanu, a u međuvremenu se proširila na sve kontinente. Za razliku od mnogih drugih vrsta iz roda Candida, ova se gljivica vrlo lako prenosi unutar bolničkog okruženja i dugo preživljava na površinama, od bolničkih kreveta i opreme do zavjesa i zidova.

Visoka otpornost i smrtnost

Posebno zabrinjava to što su mnogi sojevi Candida auris otporni na standardne antifungalne lijekove, što značajno otežava liječenje. Kada uđe u krvotok i uzrokuje invazivne infekcije (npr. kandidemije), smrtnost može dostići ili premašiti 50 %. Na primjer, jedna studija navodi smrtnost od 41,6 % unutar 30 dana od kandidemije.

Jedan pregledni članak, objavljen u časopisu Microorganisms, navodi da mortalitet u slučajevima infekcije u krvi varira između 30 % i 72 %, ovisno o regiji, soju i dostupnosti terapija.

Diamantis Plachouras, voditelj odjela za antimikrobnu otpornost i infekcije povezane sa zdravstvenim ustanovama pri ECDC-u upozorava da nova izvješća pokazuju koliko brzo ova gljivica može postati etablirana u bolnicama, no ističe da to još uvijek nije neizbježno.

"Ranim otkrivanjem i brzom, koordiniranom kontrolom moguće je spriječiti daljnje širenje", istaknuo je.

Tko je najviše izložen riziku?

Jedna od posebnosti C. auris je činjenica da može kolonizirati pacijente bez očitih simptoma. Takvi bolesnici, primjerice oni na dugotrajnom bolničkom liječenju s respiratornim cijevima ili kateterima, mogu neprimjetno širiti gljivicu na osoblje i drugu opremu. Po tome ona se razlikuje od uobičajenijih vrsta Candida, koje su uglavnom dio normalne ljudske mikroflore i tek povremeno izazivaju infekcije.

Problem dodatno pogoršava sposobnost gljivice da stvara biofilm, zaštitni sloj od vlastitih izlučevina, koji otežava uništavanje standardnim sredstvima za dezinfekciju.

Najrizičniji za infekciju s C. auris su teško bolesni pacijenti na dugotrajnom bolničkom liječenju, osobito oni s oslabljenim imunitetom i invazivnim medicinskim pomagalima poput katetera ili respiratora.

Pandemija i klimatske promjene

Neki znanstvenici smatraju da je pandemija covida-19 ubrzala širenje C. auris. Zbog preopterećenih bolnica i manjka osoblja, kontrola infekcija često je bila narušena, a upravo u takvim uvjetima gljivica najbolje iskorištava priliku.

Drugi znanstvenici upozoravaju na mogući utjecaj klimatskih promjena.

Hipoteza o širenju zbog globalnog zagrijavanja pretpostavlja da je C. auris postojala u okolišu prije nego što je klinički prepoznata te da je postala patogena za ljude zahvaljujući toplinskoj prilagodbi kao odgovoru na klimatske promjene.

U Španjolskoj i Grčkoj postala je endemska

ECDC je izvijestio da je pet zemalja - Španjolska, Grčka, Italija, Rumunjska i Njemačka - zabilježilo većinu slučajeva u posljednjem desetljeću. U 2023. godini gljivica je pronađena u 18 zemalja, a na temelju najnovijih izvješća zdravstvena agencija poziva na hitnu akciju kako bi se spriječilo globalno širenje.

U izvješću ECDC-a navodi se da su Španjolska i Grčka u roku od samo nekoliko godina od pojave prvog slučaja došle do situacije u kojoj gljivica stalno kruži unutar bolničkog sustava.

U Njemačkoj je prošle godine prijavljen izboj sa četrdeset i dva slučaja, a dokumentirani su i prijenosi između bolnica.

"Ako ne uvedemo sustavan nadzor i jasne protokole za kontrolu, postoji realna opasnost da se C. auris ukorijeni i u drugim europskim zemljama", rekla je Anke Kohlenberg, jedna od autorica izvješća objavljenog u Eurosurveillanceu.

U nekim zemljama ostaje neotkrivena

Ključni problem je što mnoge zemlje nemaju razvijene nacionalne smjernice za prevenciju širenja ove gljivice, a laboratorijski kapaciteti nisu jednako raspoređeni. To znači da dio slučajeva vjerojatno ostaje neotkriven, jer rutinske metode često pogrešno identificiraju C. auris kao neku drugu, benigniju Candida vrstu. Tek napredne tehnike poput MALDI-TOF analize ili DNA sekvenciranja pouzdano otkrivaju o kojoj se gljivici radi.

U SAD-u je, prema podacima CDC-a, između 2016. i 2023. potvrđeno više od deset tisuća kliničkih slučajeva, najviše u državama New York, Kalifornija, Florida, Nevada i Illinois.

Prvi američki slučaj zabilježen je 2013. kod žene koja je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata došla u New York s respiratornim zatajenjem. Preminula je tjedan dana kasnije, a uzrok infekcije tada je bio prava enigma.

Podaci za Hrvatsku ne postoje

U Hrvatskoj situacija zasad izgleda povoljno. Prema podacima ECDC-a, između 2013. i 2023. godine nije prijavljen nijedan slučaj infekcije ili kolonizacije C. auris.

No stručnjaci upozoravaju da to ne znači da rizik ne postoji. Ako laboratoriji nisu opremljeni da pouzdano prepoznaju ovu gljivicu, moguće je da neki slučajevi prolaze nezapaženo.

Index je poslao upite najvećim bolnicama u Hrvatskoj o mogućim identificiranim slučajevima. Kada dobijemo više podataka, objavit ćemo ih.

Stvarna opasnost

Za pacijente i liječnike ovo je izvješće vrlo ozbiljno upozorenje. U stvarnim bolnicama prisutnost C. auris podrazumijeva duže hospitalizacije, veće troškove liječenja i teže ishode za najosjetljivije bolesnike.

Otvorena je nova fronta borbe

Nakon desetljeća u kojima su nas najviše brinule superbakterije, čini se da na horizontu imamo novu frontu - supergljivicu.

"Posljednjih pet godina zaista se čini kao da se budimo za sasvim nov fenomen, svijet gljivica na koji nismo navikli", rekao je Tom Chiller za Scientific American.