EUROPSKA komisija razmatra mogućnost da isplate iz sljedećeg proračuna EU-a, vrijednog 2 bilijuna eura, uvjetuje provedbom mirovinskih reformi. Ovim se potezom nastoje zaštititi financije država članica od nadolazeće demografske krize, piše Politico.

Tri visoka dužnosnika EU-a potvrdila su kako izvršna tijela Unije za ekonomska i financijska pitanja istražuju načine za jačanje nestabilnih državnih mirovinskih sustava. Plan je pojedinim zemljama preporučiti konkretne politike mirovinske štednje. Ako države članice odluče ignorirati ove preporuke (CSR), mogle bi ostati bez punog iznosa sredstava iz sedmogodišnjeg proračuna koji počinje 2028. godine.

"Naš je posao u Komisiji pomoći zemljama da učine teške stvari", izjavio je visoki dužnosnik Komisije, koji je, kao i ostali sugovornici, želio ostati anoniman. Dodao je kako bi preporuke bile "vrlo prikladne za to" kroz "povezivanje reformi s ulaganjima".

Europska unija suočava se s opasnom kombinacijom visokog duga, starenja stanovništva i pada stope nataliteta. Ovi faktori zajedno prijete urušavanjem svakog javnog mirovinskog sustava temeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti, koji ovisi o doprinosima poreznih obveznika za isplatu mirovina.

Problem je akutan već danas. Tijekom 2023. godine više od 80 posto umirovljenika u EU-u oslanjalo se isključivo na državnu mirovinu. Zbog te prevelike ovisnosti svaki peti građanin EU-a stariji od 65 godina, odnosno oko 18,5 milijuna ljudi, izložen je riziku od siromaštva.

Cilj Bruxellesa je dvostruk: smanjiti pritisak na državne blagajne koje osiguravaju mirovine te potaknuti stvaranje tržišta kapitala po uzoru na SAD, gdje bi se dugoročna štednja građana aktivno ulagala.

Politički osjetljivo pitanje

Iako je ideja dobronamjerna, njezina provedba bila bi politički iznimno teška, a sama pomisao na nju izaziva nelagodu među zamjenicima ministara financija. Mirovinska politika nalazi se izvan zakonskih ovlasti izvršne vlasti EU-a. Povezivanje EU fondova s tako politički toksičnim pitanjima moglo bi izazvati katastrofu za vlade, posebno jer su birači stariji od 50 godina najvjerniji sudionici izbora.

"Mirovinsku reformu ne možete kupiti", rekao je jedan zamjenik ministra financija. "To će pogoditi samu srž onoga što demokracija jest."

Mirovinske reforme poznate su po tome što izvode prosvjednike na ulice. U Bruxellesu se policija ovog utorka sukobila sa sindikatima koji su prosvjedovali protiv mjera štednje, uključujući podizanje dobi za umirovljenje sa 65 na 67 godina do 2030. Belgija je prošla relativno blago u usporedbi s Francuskom, gdje su 2023. mjesecima trajali prosvjedi nakon što je predsjednik Emmanuel Macron podigao dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine.

Unatoč tome, nedavno ponovno imenovani francuski premijer Sébastien Lecornu u utorak je objavio da će Macronove mirovinske reforme staviti na čekanje kako bi prevladao parlamentarnu krizu koja je onemogućila usvajanje proračuna. Odgoda reformi mogla bi Pariz stajati do 400 milijuna eura sljedeće godine, i to u trenutku kada vlada pokušava smanjiti potrošnju i rastući javni dug.

Fokus Komisije nije na određivanju dobi za umirovljenje, nego na poticanju građana na štednju i razvoju korporativnih mirovinskih planova. 

Postpandemijska mrkva i batina

Države članice u prošlosti su često ignorirale preporuke Komisije. To bi se moglo promijeniti ako se uvedu financijski poticaji, ideja proizašla iz EU-ova fonda za oporavak nakon pandemije vrijednog 800 milijardi eura. Komisija je u tome vidjela priliku da potakne vlade na provedbu skupih reformi za modernizaciju gospodarstva, postavljajući ciljeve čije bi ispunjenje otključavalo sredstva u tranšama. Za zemlje poput Španjolske, to je uključivalo i mirovinsku reformu.

Strategija "mrkve i batine" pokazala se toliko popularnom u Bruxellesu da se isti sustav želi primijeniti i u sljedećem proračunu EU-a, pogotovo ako može ojačati težinu preporuka. Ipak, nisu svi oduševljeni. Ogromna količina papirologije koju su vlade morale prikupiti kako bi dokazale ispunjenje uvjeta usporila je napredak, zbog čega su stotine milijardi eura ostale neiskorištene.

"Ne znamo zašto je Komisija toliko sklona ovom modelu", rekao je drugi zamjenik ministra financija, odbacujući ideju. "[Mirovinska reforma je] iznimno kontroverzna. Vrlo sumnjam da će je itko provesti."