MINISTRI unutarnjih poslova država članica EU započeli su danas u Bruxellesu sastanak na kojem se očekuje da će konačno izglasati zadnji element iz zakonodavnog paketa o migracijama i azilu.

Ministri će pokušati izglasati zajedničko stajalište o prijedlogu uredbe o upravljanju kriznim situacijama na vanjskim granicama. Na temelju zajedničkog stajalište, rotirajuće predsjedništvo moglo bi započeti pregovore s pregovaračima Europskog parlamenta o konačnom tekstu zakona.

Novi pakt o migracijama i azilu

Ta uredba je posljednji element iz zakonodavnog paketa nazvanog Novi pakt o migracijama i azilu, koji ukupno sadrži 10 uredbi.

Riječ je o uredbi o upravljanju kriznim situacijama kojom bi se trebalo urediti postupanje u slučajevima velikog priljeva migranata na vanjske granice EU, poput onih iz 2015. i 2016. godine. U prijedlogu uredbe predviđa se izuzeće od uobičajenog postupanja u obradi zahtjeva za azil.

Predlaže se da se s 12 na 20 tjedana produlji mogućnost zadržavanja migranata na vanjskim granicama te ubrzani i pojednostavljeni postupak ocjenjivanja zahtjeva za azil za migrante koji dolaze iz zemalja čiji državljani imaju manje izgleda za pozitivni odgovor, odnosne one koje imaju ispod 75 posto pozitivnih odluka na zahtjev za azil.

Brzo aktiviranje mehanizma solidarnosti

U prijedlogu uredbe predviđa se brzo aktiviranje mehanizma solidarnosti sa zemljama na vanjskim granicama EU koje su suočene s velikim priljevom migranata, prema kojem bi ostale članice prihvatile određeni broj tih ljudi ili dale financijski doprinos.

Cilj je dovršiti zakonodavni posao o Novom paktu o migracijama i azilu, o kojem se već godinama pokušava postići dogovor, do europskih izbora sljedeće godine

Ministri unutarnjih poslova pokušali su u srpnju izglasati zajedničko stajalište o toj uredbi, ali nije bilo kvalificirane većine za takvu odluku. Austrija, Češka, Mađarska i Poljska bile su protiv, a Njemačka, Slovačka i Nizozemska suzdržane.

Njemačka bila suzdržana

Njemačka je bila suzdržana zbog zahtjeva Zelenih, koji zajedno sa socijaldemokratima i liberalima čine vladajuću koaliciju, da se u prijedlogu promijene neke odredbe o pravima maloljetnika i o spajanju obitelji.

Sada postoje dobri izgledi za deblokadu odluke o kriznom upravljanju nakon što je Njemačka najavila promjenu svoje pozicije. Za kvalificiranu većinu potrebno je osigurati glasove 55 posto država članica koje imaju 65 posto ukupnog stanovništva EU, stoga je promjena stajališta Njemačke ključna za donošenje odluke.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser izjavila je po dolasku na sastanak da očekuje pozitivan ishod. Optimistična je i povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson. "Vjerujem da će ministri biti spremni dogovoriti se danas o zadnjem elementu Pakta kako bismo počeli s trijalogom", izjavila je Johansson.

Što je trijalog?

Trijalog je format u kojem dva zakonodavna tijela EU, Vijeće i Europski parlament, usuglašavaju konačne tekstove zakona uz pomoć Komisije.

Pregovarači Europskog parlamenta prošli su tjedan prekinuli pregovore s Vijećem EU o dva prijedloga uredbi iz Pakta o migracijama i azilu kako bi izvršili pritisak na ministre unutarnjih poslova da dogovore svoje stajalište o uredbi o kriznom upravljanju.

Riječ je o uredbi o proširenju Eurodac, baze biometrijskih podataka tražitelja azila i uspostava obaveznih prethodnih sigurnosnih provjera na vanjskim granicama prije ulaska migranata u EU.

Pitanje migracija već godinama ne silazi s dnevnog reda u Europskoj uniji i svi pokušaji da se zakonski uredi dosad su bili neuspješni.

Sve jači val migranata

Sada se ponovno pojačava val dolazaka u Italiju preko Sredozemnog mora, a zapadnobalkanska ruta također je vrlo aktivna. Zbog toga su neke zemlje uvele privremene kontrole na granicama unutar šengenskog prostora.

Bez učinkovitog nadzora ulazaka u EU teško je zadržati slobodu kretanja koju omogućava šengenski prostor. Ministri će razgovarati i o vanjskoj dimenziji pitanja migracija, odnosno o suradnji s trećim zemljama kako bi se spriječio povećan priljev ljudi.

Međutim, nedavni dogovor s Tunisom naišao je na brojne kritike jer predviđa financijsku pomoć EU nedemokratskom režimu u zamjenu za zadržavanje migranata.