Ustavni sud: Referendum će se održati 1. prosinca, a evo i zbog čega!
Foto: Arhiva
REFERENDUM o definiciji braka ipak će se održati 1. prosinca. Odlučili su tako suci Ustavnog suda nakon dvodnevnih konzultacija. Ustavni sud donio je odluku, ali suci nisu htjeli ništa komentirati nego su samo sjeli u svoje automobile.
Ustavni sud danas je jednoglasno donio priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka u kojem ističe da svaka moguća dopuna Ustava odredbom da je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije utjecati na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice.
U priopćenju koje je upućeno Državnom izbornom povjerenstvu, a objavit će se i u Narodnim novinama, stoji da "eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva".
Traži se hitna izmjena zakona o referendumu
Ustavni sud zaključuje i da je održavanje referenduma o definiciji braka razotkrilo mnogobrojne probleme u hrvatskom referendumskom pravu i otvorilo niz pravnih pitanja koja zahtijevaju odgovore te od zakonodavca zatražio da "što prije osigura stabilan normativni okvir referendumskog postupka koji odgovara standardima demokratskog društva".
Unatoč tome, Ustavni sud polazi od činjenice da je Hrvatski sabor odluku o referendumu donio većinom od 104 glasa zastupnika te da se ta odluka mora poštovati jer je donesena s više glasova od većine potrebne za promjenu samog Ustava.
"U takvoj situaciji naknadni nadzor ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja i postojanja ustavnih pretpostavki za njegovo održavanje nije potrebno provoditi niti je potrebno poduzimati bilo kakve mjere koje bi dovele do odgode održavanja ili zabrane referenduma o definiciji braka", ističu ustavni suci.
Nisu ocjenjivali ustavnost pitanja
Dodaju i da je s "materijalnopravnog aspekta" relevantno da Hrvatska pravno priznaje brak, izvanbračnu i istospolnu zajednicu te da je hrvatsko pravo usklađeno s europskim pravnim standardima kad je riječ o institutima braka i obiteljskog života. Podsjećaju da nikada nisu primili nijedan zahtjev ili prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Obiteljskog zakona koje uređuju brak kao zakonom uređenu životnu zajednica žene i muškarca, kao ni zahtjeve kojima se u pitanje dovode odredbe Zakona o istospolnim zajednicama.
Smatraju stoga da referendum o definiciji braka nije referendum o pravu na poštovanje obiteljskog života, jer je ono Ustavom zajamčeno svim osobama, neovisno o spolu i rodu, i pod izravnom je zaštitom Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava.
Također, kažu da bi eventualnim utvrđivanjem neustavnosti referendumskog pitanja "Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?" Ustavni sud zapravo ocijenio neustavnim članak Obiteljskog zakona.
Ipak, zaključuju i da "inkorporacija zakonskih instituta u Ustav ne smije postati sistemska pojava" te da iznimni pojedinačni slučajevi moraju biti opravdani tako što su povezani, primjerice, s duboko ukorijenjenim socijalnim i kulturološkim obilježjima društva, kako je to za institut braka izrekao Europski sud za ljudska prava.
Ustavni je sud danas zaključio da nema zapreka za održavanje refeneduma, a odbilo je tri posebna zahtjeva pojedinaca ili udruga koji su tražili ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja ili obustavu referenduma.
Kontra: Ustavni sud iznosi neistine
Na odluku Ustavnog suda reagirala je u Lezbijska grupa Kontra. Napominju kako bi Ustavni sud trebao biti čuvar Ustava i ustavnih vrednota, a ovom odlukom propustio je zaštititi ustavne vrednote ravnopravnosti građana i poštovanja ljudskih prava.
"Državne institucije - Hrvatski sabor i Ustavni sud, sakrivajući se iza procedura, odbile su očitovati se o sadržaju referendumskog pitanja pa su na taj način javnosti poslali poruku neodlučnosti i pravne nedosljednosti i nezauzimanja za vladavinu prava koja treba postojati u odnosu na sve građane ove zemlje, neovisno o njihovoj spolnoj orijentaciji.
Nadalje, Ustavni sud je u svom priopćenju za javnost povodom donošenja ovakve odluke ustvrdio između ostaloga da: "Ustavni sud nikada nije primio nijedan zahtjev ili prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom zakonskih odredaba koje uređuju brak kao zakonom uređenu životnu zajednica žene i muškarca" te da: "Ustavni sud nikada nije primio nijedan zahtjev ili prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o istospolnim zajednicama".
U kontekstu važnosti institucije Ustavnog suda krajnje je zabrinjavajuće što je citirana izjava Ustavnog suda, u potpunosti neistinita", stoji u priopćenju.
Napominju kako su Udruge Kontra i Iskorak u siječnju 2012. godine podnijele Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona i to upravo članka 5. koji definira brak kao zakonom uređenu zajednicu muškarca i žene. Kažu kako Ustavni sud navodi neistinu da takav zahtjev nikada nije predan.
"Postupak za ocjenu suglasnosti Obiteljskog zakona i svih kasnijih Zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, odnosno Zakona o izmjenama Obiteljskog zakona s Ustavom, podnositelj predlaže pokrenuti jer gore navedene odredbe navedenih zakona nisu u suglasnosti s odredbama članaka 3. članka 5. stavka 1., članka 14., članka 16., članka 35., članka 62. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i korespondirajućih članaka Konvencije s pripadajućim Protokolima, i to iz sljedećih razloga:
Prema trenutnom uređenju, Obiteljskim zakonom i svim kasnijim Zakonima o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, odnosno Zakona o izmjenama Obiteljskog zakona (u nastavku: Osporene odredbe), uređuje se brak, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca, te postupci nadležnih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom. Zakon u čl. 5. definira brak kao zakonom uređenu zajednicu muškarca i žene. Prema Osporenim odredbama za koje se traži ocjena ustavnosti ispada da postojeća definicija braka daje težište na pravu zajednice (muškarca i žene), a ne pravu pojedinca. Pravo na brak iz kojeg proizlaze brojna druga prava i obveze, na taj način je determinirano seksualnom orijentacijom njegovih sudionika i dostupno samo osobama heteroseksualne orijentacije što daje diskriminativno obilježje takvom zakonskom uređenju", stajalo je u odlomku zahtjeva predanog Ustavnom sudu u siječnju 2012. godine.
Kontra upozorava kako su LGBT osobe već sada jedna obespravljena društvena skupina te da ih se tretira kao građane drugog reda. Kažu kako se njihove obitelji ne nazivaju obiteljima i kako nemaju pravo sklapanja braka zbog čega ne uživaju prava i obveze iz obiteljskog zakonodavstva. Nemaju mogućnost posjetiti u bolnici na odjelu intenzivne njege svoju najbližu osobu ili donositi odluke u hitnim medicinskim slučajevima. Uskraćeno im je pravo međusobnog nasljeđivanja i pravo na obiteljsku mirovinu po partneru.
"Snaga jedne države razaznaje se upravo u njezinom pravičnom odnosu prema svojim manjinama. Pozivamo stoga sve građane i građanke da izađu na referendum i glasaju «PROTIV». Da učine ono što državne institucije nisu; stanu u obranu ljudskih prava manjine.
Pozivamo sve da nam se pridruže u maršu «Glasam protiv!» u subotu, 30. studenoga 2013. Okupljanje za Marš će biti na Cvjetnom trgu od 12 do 13 sati, nakon čega ćemo ići Varšavskom ulicom, Gundulićevom, Ilicom i Radićevom ulicom prema Trgu svetog Marka, odakle ćemo još jednom pozvati sve građane i građanke da glasaju PROTIV! Vaš neodaziv referendumu je glas ZA, budite toga svjesni, izađite na referendum i glasajte PROTIV", stoji u priopćenju.
"U ime obitelji": Stop medijskom terorizmu i razbojništvu
Suprotstavljene strane po pitanju referenduma o ustavnom određenju braka različito su reagirale i na odluku Ustavnog suda. Jelena Gazivoda iz inicijative 'U ime obitelji' čestita ustavnim sucima.
"Čestitamo sucima Ustavnog suda, koji su se uspjeli oduprijeti političkim i drugim pritiscima kojima su bili izloženi ovih dana. Ova odluka dokaz je da građani imaju pravo reći da je za njih brak zajednica žene i muškarca i da žele da takav brak ima ustavnu zaštitu. 1.12. bit će festival demokracije i pozivamo sve građane da izađu na referendum", naglasila je Gazivoda.
Udruga "U ime obitelji" odmah je nakon odluke Ustavnog suda sazvala konferenciju za novinare. Željka Markić ustavnim je sucima čestitala zato što su, kako kaže, uspjeli izdržati medijsku harangu. Ekipa iz "U ime obitelji" općenito nije zadovoljna kako je u medijima popraćena njihova referendumska inicijativa.
"Izražavam žaljenje i prosvjedujem zbog neviđenog medijskog terorizma i razbojništva. Podmeću odvratne laži protiv nas, koje nemaju uporište ni u čemu. Bez obzira na različita zastrašivanja, hrvatski će narod pokazati što misli", kaže član udruge Zlatko Hasanbegović, koji je pozvao na uljuđenu raspravu "za" i "protiv" inicijative.
Juras: Ovaj referendum je šikaniranje jedne manjinske skupine
Sanja Juras iz lezbijske grupe Kontra kaže da je Ustavni sud prvi puta dozvolio raspisivanje referenduma o ljudskim pravima, točnije pravima manjine.
"Dogodilo se prvi put da je raspisan referendum o manjinskim ljudskim pravima. Ovaj referendum je zapravo šikaniranje jedne manjinske skupine, koja je u Hrvatskoj već obespravljena. Pozivamo građanke i građane RH da izađu na referendum, glasuju protiv i da stanu u obranu ljudskih prava manjine i učine ono što državne institucije nisu te da nam se pridruže i u maršu 'Glasam protiv', koji će se održati 30. studenog s početkom u 12 sati na Cvjetnom trgu", kazala je Juras.
Šeks: Ustavni sud je mogao odlučivati jedino prema zahtjevu Sabora
Na vijest da je Ustavni sud odobrio održavanje referenduma stižu i reakcije iz Sabora. HDZ-ov Vladimir Šeks zadovoljan je jer je Ustavni sud potvrdio ono što on već neko vrijeme govori.
"Prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu jedino se prema zahtjevu Hrvatskog sabora može odlučivati o tome je li referendumsko pitanje u skladu ili neskladu s Ustavom", rekao je Šeks.
Laburist Dragutin Lesar kaže da je ovo pitanje duboko podijelilo društvo te pokazalo da što prije trebamo zakonski urediti pitanje provođenja referenduma.
"Ja ću na referendum izaći, glasati protiv jer smatram da nešto što postoji u zakonu ne smije, ne treba i ne mora biti i u Ustavu", izjavio je Lesar.
HNS-ov Jozo Radoš čiji je klub bio protiv raspisivanja referenduma također kaže da je ovakva odluka očekivana.
"Ustavni sud teško da je mogao dobiti drugačiju odluku budući da je donesena odluka Sabora tako da je bio mali prostor za promjenu te odluke jer bi došlo do sukoba nadležnosti tih dvaju visokih tijela", kaže Radoš.
Pusić: Neobično je važno da svi građani izađu na referendum i glasuju protiv
Nakon odluke Ustavnog suda, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ocijenila je iznimno važnim izaći na referendum 1. prosinca.
"Mislim da je neobično važno da svi građani, čak bez obzira što misle o ovoj konkretnoj temi, izađu na referendum i glasuju protiv jer se radi o načelnom pitanju zaštite ljudskih i manjinskih prava. Mislim da bi bilo vrlo važno da hrvatsko društvo pošalje poruku i samo sebi i svima ostalim da će ljudska i manjinska prava biti zaštićena i da mi jesmo za zaštitu ljudskih i manjinskih prava bez obzira je li vam netko osobno simpatičan ili nesimpatičan. Čak dapače, poznata je rečenica 'zalagat ću se da onaj tko govori stvari s kojima se uopće ne slažem, ima pravo to reći'. Isti princip je ovdje. Zalagat ćemo se da principijelno manjine u hrvatskom društvu budu zaštićene, odnosno da njihova prava budu zaštićena s pravom većine", rekla je potpredsjednica Vlade.
Pusić je objasnila i 'neslogu' SDP-a i HNS-a oko Zakona o porezu na dohodak.
"Sve je u redu. Ne znam zašto vi svaki put, kad mi o bilo čemu razgovaramo što nije samo proceduralno ili formalnost, mislite da je to neka poteškoća. Normalno radimo i stalno raspravljamo. O ovome smo i prije raspravljali, a raspravljat ćemo još dodatno. Mislim da smo našli mogućnost da se redefiniranjem tih stopa taj problem koji bi se ovdje ukazao riješi, a da istovremeno ljudi koji dobivaju milijunske iznose uđu u tu kategoriju", izjavila je Pusić.
Linić: Sredstva za proračun iz tekućih zaliha
Pošto će referendum i koštati jer, kako bi premijer Zoran Milanović rekao, demokracija košta (u ovom slučaju 47 milijuna kuna), ministar financija Slavko Linić objasnio je od kud će namaknuti tih nekoliko desetaka milijuna.
"Bit će osiguran iz tekuće zalihe", istaknuo je Linić.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati