Foto: Guliver Image / Getty Images

ZAPAD je počeo jačati pritisak na Moskvu nakon što je predsjednik Vladimir Putin dobio odobrenje parlamenta za moguću rusku vojnu intervenciju u Ukrajini, gdje je proglašeno izvanredno stanje zbog akcija proruskih snaga na Krimu i istoku zemlje.

> Tisuće ruskih vojnika iskrcale se u Ukrajini, SAD upozorava na posljedice: Hoće li Putinovo "uvođenje reda" biti okidač za Treći svjetski rat?

Sjevernoatlantski savez odlučio je za nedjelju sazvati hitan sastanak 28 veleposlanika zemalja članica NATO-a, prije sastanka povjerenstva NATO-Ukrajina predviđena za poslijepodne, izjavio je u subotu glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Čelnik ukrajinske mornarice prebjegao na prorusku stranu

Ukrajina je u nedjelju pokrenula proces za izdaju protiv čelnika svoje mornarice koji je predao svoj stožer u nedjelju u krimskoj luci Sevastopolj drugi dan nakon što je imenovan na dužnost.

Glavni zapovjednik ukrajinske mornarice admiral Denis Berezovski je rekao u nedjelju na konferenciji za novinare u glavnom stožeru ruske flote Sevastopolja da priseže na vjernost proruskim vlastima Krima. Ruske snage zauzele su Krim i pozvale tamošnje ukrajinske snage da polože oružje.

"Prisežem stanovnicima autonomne republike Krim. Prisežem da ću se pokorovati naredbama vrhovnog zapovjednika autonomne republike Krim", rekao je. Proruski premijer Krima Sergej Aksjonov je pozdravio "povijesni događaj" i naglasio da se admiral Berezovski pristaje pokoriti naredbama legitimnih vlasti poluotoka.

No, na to vlasti u Kijevu gledaju sasvim drugačije.

"Tijekom blokade središnjeg stožera mornarice od strane ruskih snaga on je odbio pružiti otpor i položio je oružje", rekla je Viktoria Sjumar, zamjenica tajnika ukrajinskog Vijeća sigurnosti.

"Ured državnog odvjetnika otvorio je kazneni proces protiv Denisa Berezovskog prema članku 111: izdaji države", rekla je ona. Drugi admiral Serhij Hajduk postavljen je za zapovjednika mornarice. Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksander Turčinov je u petak imenovao admirala Berezovskog na čelo ukrajinske mornarice. Rusofoni poluotok na jugu Ukrajine, Krim je regija koja se najradikalnije suprostavlja novim vlastima u Kijevu nakon svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča.

Nova vlada nastavlja s radom

Nova ukrajinska vlada poništila je odluku prethodne vlade o prestanku priprema za potpisivanje sporazuma o približavanju Europskoj uniji i nastavila je rad u tome području, objavljeno je u nedjelju.

Odluka smijenjenoga predsjednika Viktora Janukoviča o odustanku od približavanja EU-u i okretanju Rusiji izazvala je u studenome prošle godine prosvjede koji su nakon tri mjeseca doveli do njegova pada.

Ukrajinska je vlada 21. studenoga 2013. pod vodstvom Mikole Azarova odlučila ne potpisati ugovor s EU-om i tražiti detaljniju studiju mjera koje Ukrajina treba poduzeti kako bi kompenzirala ono što će izgubiti u odnosima s Rusijom, objavio je na svojoj Facebook stranici novi ukrajinski ministar gospodarskog razvoja i trgovine Pavlo Šeremeta.

Deseci tisuća ljudi izašli su na kijevski Trg nezavisnosti, a u tri mjeseca prosvjeda u sukobima s policijom poginulo je oko stotinu ljudi.

Ukrajini ostalo lojalno deset brodova

Ukrajina je u nedjelju objavila da deset ratnih brodova ukrajinske mornarice nije isplovilo iz krimske luke Sevastopolja nego je ostalo lojalno vladi u Kijevu.

Prije toga je Ukrajina objavila da je povukla svoju obalnu stražu iz Sevastopolja i još jedne luke i premjestila ih u druge crnomorske luke.

Ruse snage zauzele su crnomorski poluotok Krim na kojem je sjedište ruske crnomorske flote. Nekoliko postrojba ukrajinskih snaga na Krimu okruženo je, a ruske snage pozvale su ih da se predaju i podupru proruske vlasti te autonomne ukrajinske republike.

Prosvjedi u Rusiji, Varšavi i Londonu

 Više stotina ljudi okupilo se u nedjelju ispred veleposlanstva Rusije u Varšavi i Londonu u znak prosvjeda protiv ruske intervencije na Krimu, a prosvjednike u središtu Moskve policija je brzo uklonila.

U Varšavi su prosvjednici mahali poljskim, ukrajinskim, europskim i bjeloruskim zastavama i nosili transparente na kojima su usporedili ruskog predsjednika Vladimira Putina s Hitlerom i Staljinom. Vikali su "Ne dirajte Ukrajinu", "Ne dirajte Krim" i "Slobodna Ukrajina".

U Londonu je više stotina prosvjednika došlo pred rusko veleposlanstvo noseći ukrajinske i sirijske zastave i natpise "Bez rata", "Oslobodite Ukrajinu", "Putinu, ne diraj Ukrajinu". Neki su izvikivali "Putin je ubojica" i "Zaustavite okupaciju".

U Moskvi je policija brzo uhitila na Crvenom trgu više desetaka osoba koje su prosvjedovale protiv intervencije ruske vojske u Ukrajini.

U glavnom gradu Rusije organiziran je i marš potpore ruskom predsjedniku na kojem je sudjelovalo najmanje desetak tisuća ljudi noseći ruske zastave.
 

Erjavec nudi slovensko posredništvo u dijalogu EU s Rusijom

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u nedjelju da bi Slovenija koja je u dobrim odnosima s Rusijom mogla biti posrednik u krizi s Ukrajinom, te da će Sloveniju predložiti kao mogućeg medijatora u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a.

"Naše je stajalište da odgovarajuće rješenje treba potražiti u okviru političkog dijaloga jer bi rat na tom području značio pravu katastrofu za stabilnost Europe i šire", kazao je Erjavec u izjavi za novinare.

Zastupat ćemo stajalište da rješenje treba naći političkim dijalogom i diplomacijom, te sačuvati cjelovitost Ukrajine, rekao je Erjavec pred sastanak u Bruxellesu.

Dodao je da je stajalište Ljubljane uvijek bilo da treba održati politički dijalog s Ruskom federacijom i da bi Slovenija u aktualnoj krizi oko Ukrajine mogla biti posrednik.

Britanija se, kao i SAD i Francuska, povukla iz priprema za G8

Izvanrednu sjednicu čija je jedina tema sigurnosna situacija održava i ukrajinski parlament. Sjednica je zatvorena za javnost.

- Britanija će prekinuti sudjelovanje u pripremama za sastanak skupine G8 u Sočiju jer je Rusija ugrozila suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, objavio je u nedjelju britanski ministar vanjskih poslova William Hague.

Sjedinjene Države već su objavile da neće sudjelovati na tom pripremnom sastanku, a jedan izvor iz ureda francuskog predsjednika Francoisea Hollandea kaže kako neće ni Francuska.

Zapadne zemlje pokušavaju odgovoriti na događaje na Krimu jer se ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio ovlaštenim u taj dio Ukrajine poslati vojsku i tako početi najveći spor Moskve i Zapada od Hladnoga rata.

"Ujedinjeno Kraljevstvo pridružit će se ovaj tjedan drugim zemljama G8 u obustavi suradnje u sklopu G8, kojim ove godine predsjeda Rusija. Među ostalim i iz ovotjednih sastanaka za pripremu summita G8", rekao je Hague novinarima prije odlaska avionom u Kijev gdje će se sastati s prozapadnom vladom koja je preuzela vlast kad je prošli tjedan ruski saveznik predsjednik Viktor Janukovič pobjegao iz zemlje.

Po Hagueovim riječima, Rusija će morati "dobro promisliti" o ujedinjenoj diplomatskoj i mirnoj međunaordnoj reakciji na ruske postupke, te je dodao kako se nada da se nada i mogućnosti komunikacije Ukrajine i Rusije.

"Pozivamo obje strane da se potrude oko smanjivanja napetosti i izbjegavanja sukoba", rekao je britanski ministar.

Nevjerojatan ruski čin agresije!

Američki državni tajnik John Kerry u nedjelju je osudio "nevjerojatni ruski čin agresije" na Ukrajinu i zaprijetio "vrlo ozbiljnim posljedicama" tog čina, uključujući i sankcije koje bi uveli SAD i ostale zemlje kako bi Rusiju gospodarski izolirali.

"Naprosto se u 21. stoljeću ne ponašate po modelu iz 19. stoljeća, vršeći invaziju na drugu zemlje na temelju potpuno lažnog izgovora", kazao je Kerry u emisiji CBS-a "Face the Nation". Dodao je, međutim, da Rusija još uvijek ima na raspolaganju cijeli niz dobrih odabira koji mogu smanjiti napetosti.

Poručio je da su zemlje kluba G8 i neke druge zemlje spremne učiniti sve što mogu da izoliraju Rusiju.

Ukrajina povukla obalnu stražu!

Ukrajina je iz dviju luka na Krimu povukla brodove obalne straže i u nedjelju ih preselila u druge baze na Crnome moru, što je znak da ruske snage završavaju svoju operaciju preuzimanja toga poluotoka.

U ukrajinskome se priopćenju kaže kako su brodovi obalne straže iz luka Kerča i Sevastopolja preseljeni u Odesu i Mariupolj. Stanje na ukrajinskim granicama stabilno je, osim na Krimu, kaže se u priopćenju.

Ukrajina traži stvarnu pomoć od svijeta

 Ukrajina je u nedjelju od svjetskih čelnika zatražila "stvarne poteze" kojima će pomoći toj zemlji koja je, tvrde, na rubu katastrofe i koja ponašanje ruskoga predsjednika Vladimira Putina smatra objavom rata.

"Bilo kakav pokušaj napada na vojna postrojenja izravna je vojna agresija na našu zemlju i odgovornima ćemo smatrati rusku vojsku i rusko vodstvo", rekao je vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov.

Pripreme za rat

Ruski vojnici u konvoju kreću se prema Simferopolju, glavnom gradu Krima. Konvoj s najmanje 12 kamiona koji je prevozio više stotina vojnika vidjeli su novinari agencije AP.

Najnapetija situacija je ispred ukrajinske vojarne u Privoljnoju na Krimu, koju su okružili ruski vojnici. Na ulazu u vojarnu postavljen je tenk, a i Rusi su svoje vojne kamione dopratili oklopnim vozilima.

"Ovo je najopasnija situacija u Europi od sovjetske invazije na Čehoslovačku 1968. godine. Moramo pretpostaviti da je Krim u ruskim rukama. Izazov je odvratiti Rusiju od preuzimanja istoka Ukrajine", rekao je za Reuters jedan zapadni dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

Prema izvještaju CNN-a, stanovnici diljem Ukrajine mobiliziraju se u pripremama za potencijalni okršaj s ruskom vojskom. Istovremeno, ruska agencija Interfaks javlja da ukrajinski vojnici na Krimu otkazuju poslušnost svojim zapovjednicima i prelaze na rusku stranu.

Arsenij Jacenjuk, premijer Ukrajine, Vladimiru Putinu je poručio da je vojna intervencija na ukrajinskom teritoriju neprihvatljiva. "Postupci Rusije su objava rata. Spremni smo braniti svoj nacionalni suverenitet", kaže Jacenjuk, koji je pozvao rusku vladu da povuče crnomorsku flotu u svoje baze i otvori prostor za politički dijalog.

Rasmussen: Rusija akcijama u Ukrajini ugrožava mir u Europi

Rusija vojnim akcijama u Ukrajini prijeti miru u Europi i mora smjesta smanjiti napetosti, izjavio je u nedjelju glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

"Ovo što Rusija sada radi u Ukrajini predstavlja kršenje načela Povelje UN-a. Prijeti miru i sigurnosti u Europi", rekao je Rasmussen novinarima uoči sastanka veleposlanika NATO-a u Bruxellesu.

Pozvao je Rusiju da smanji napetosti i također je uputio poziv "svim stranama da nastave s naporima glede izbjegavanja opasnih situacija".

EU delegacija u Kijevu

Nakon odluke Rusije da će vojno braniti poluotok Krim, ukrajinska vojska u stanju je visoke priopravnosti. O napetom stanju zasjedalo je i VS UN-a, no bez konkretnih zaključaka jer se rasprava svela na proceduralne prepirke. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je na smirivanje stanja.

"Ključno je povratiti mir, i nastaviti prema hitnom smirivanju situacije. Moraju prevladati hladne glave i dijalog mora biti jedino oruđe u okončanju krize".

Uoči hitnog sastanka europskih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, šefa grčke diplomacije Evangelosa Venizelosa, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om, očekuju u nedjelju u Kijevu gdje će se susresti s novim ukrajinskim čelnicima. Njemu će se u Kijevu pridružiti i britanski kolega William Hague.

Već je u subotu SAD zatražio od Rusije da povuče snage raspoređene na Krimu, na jugu Ukrajine, jer će u protivnom biti suočena s međunarodnom izolacijom i "dubokim" utjecajem na odnose s Washingtonom.

U 90-minutnom telefonskom razgovoru, američki predsjednik Barack Obama kazao je svojem kolegi Putinu da je prekršio međunarodni zakon rasporedivši ruske vojnike na Krimu i pozvao ga da "smanji tenzije povlačenjem svojih snaga u baze na Krimu".

Zapad protiv Putina

Američki državni tajnik John Kerry dodao je da ako se ništa ne promijeni, "učinak na odnose SAD-a i Rusije te na međunarodni položaj Rusije bit će dubok".

Poput SAD-a, nekoliko je zapadnih zemalja, među kojima Francuska, Poljska i Velika Britanija, usvojilo vrlo čvrsti stav spram Rusije, a neke su poput Kanade čak opozvale svojeg veleposlanika i najavile da bi mogle odustati od sudjelovanja u G8 predviđena u lipnju u Sočiju ako isto učini Washington.

Pred Vijećem sigurnosti UN-a, okupljenim u subotu na hitnom sastanku, američka predstavnica Samantha Power zatražila je povlačenje ruskih pojačanja s Krima i sugerirala slanje "međunarodnih promatrača" u Ukrajinu.

Rusija "štiti svoje interese"

Po ruskom predsjedniku, Rusija ima pravo "zaštititi svoje interese i rusofono stanovništvo" u slučaju "nasilja" na istoku Ukrajine i na Krimu, kao što je kazao Baracku Obami u telefonskom razgovoru. Američki predsjednik uzvratio mu je da je najbolji način da to učini obratiti se izravno ukrajinskoj vladi.

I američki ministar obrane Chuck Hagel razgovarao je s ruskim kolegom Sergejem Šojgujem.

Rekao mu je da "bez promjena na terenu, Rusija riskira još veću nestabilnost u regiji, izolaciju unutar međunarodne zajednice i eskalaciju koja bi zaprijetila sigurnosti u Europi i svijetu".

6000 ruskih vojnika na Krimu

Kijev je optužio Rusiju da je rasporedila tisuće dodatnih ljudi na Krimu. "Rusija je povećala broj postrojbi za 6000 ljudi" na Krimu, kazao je ukrajinski ministar obrane Igor Tenjuh.

"Uvjereni smo da Rusija neće pokrenuti intervenciju jer bi to značilo rat i prekid svih odnosa između dvije zemlje", upozorio je premijer Arsenij Jacenjuk.

Papa pozvao strane u Ukrajini da prevladaju "nesporazume"

Papa Franjo je u nedjelju tijekom angelusa pozvao strane u Ukrajini da prevladaju "nesporazume", a od međunarodne je zajednice zatražio da učini sve na promicanju dijaloga.

Papa je vjernike na Trgu sv. Petra pozvao da mole za Ukrajinu i poželio da "sve strane u zemlji rade na prevladavanju nesporazuma" te da "međunarodna zajednica podrži svaku inicijativu koja zagovara dijalog i sklad".

Katolici su brojniji na zapadu Ukrajine koja je proeuropski orijentirana, dok pravoslavni kršćani čine većinu na istoku zemlje koji naginje Rusiji.

Papin poziv je uslijedio nakon prijetnje Rusije da će vojno intervenirati u Ukrajini, posebice na Krimu, zbog čega na Zapadu sve više jača bojazan od podjele zemlje.