BRUCE Springsteen, poznat kao "The Boss", jedna je od najutjecajnijih figura u američkoj rock glazbi, čiji su tekstovi i energični nastupi oblikovali kulturni krajolik od 1970-ih do danas. Rođen 23. rujna 1949. u Long Branchu, New Jersey, Springsteen je postao glas radničke klase, pjevajući o snovima, borbama i razočaranjima običnih ljudi.

Njegov album "Born in the USA" iz 1984. godine, s istoimenom pjesmom, postao je globalni fenomen, prodan u više od 30 milijuna primjeraka. Međutim, pjesma "Born in the USA" često je krivo shvaćena kao patriotski hit, dok zapravo kroz nju Springsteen iskazuje duboku kritiku američkog društva.

Rani život i uspon

Springsteen je odrastao u radničkoj obitelji u New Jerseyju, gdje su ga oblikovali katolički odgoj i teški odnosi s ocem. S gitarom u rukama od tinejdžerskih dana, počeo je nastupati s lokalnim bendovima, a 1972. potpisao je ugovor s Columbia Recordsom.

Njegov treći album, "Born to Run" (1975.), donio mu je slavu, spajajući rock s poetičnim tekstovima o bijegu i mladenačkim snovima. Tijekom 1970-ih i 1980-ih, Springsteen je izgradio reputaciju kroz albume poput "Darkness on the Edge of Town" i "The River", fokusirajući se na teme radničke klase, gubitka i otpornosti. Njegovi maratonski koncerti s E Street Bandom učvrstili su njegov status rock ikone.

Born in the USA - Album i kontekst

Objavljen 1984., album "Born in the USA" označio je Springsteenov komercijalni vrhunac. Snimljen s E Street Bandom, album je sadržavao hitove poput "Dancing in the Dark", "Glory Days" i naslovnu pjesmu.

U vrijeme izlaska, Sjedinjene Države bile su pod predsjednikom Ronaldom Reaganom, čije su ekonomske politike favorizirale bogate, dok su radnička mjesta u industrijskim središtima propadala. Springsteen, inspiriran knjigom "Born on the Fourth of July" Rona Kovica, vijetnamskog veterana, želio je uhvatiti osjećaj razočaranja i borbe Amerikanaca koji su se osjećali zaboravljenima.

Album je bio energičan, ali s mračnim podtonom, miješajući optimistične melodije s teškim temama.

Percepcija pjesme "Born in the USA"

Pjesma "Born in the USA" često se doživljava kao patriotska rock himna. Njezin snažan refren, podržan bubnjevima i sintesajzerima, zvuči kao slavlje američkog duha.

Mnogi slušatelji, uključujući političare poput Ronalda Reagana, koji je 1984. pokušao iskoristiti pjesmu za svoju kampanju, vidjeli su je kao odu domoljublju.

Mediji i publika često su je tumačili kao sliku američke snage i ponosa, posebno u kontekstu post-Vijetnamskog rata i hladnoratovske pobjede nad komunizmom. Ova percepcija bila je pojačana energičnim nastupima i kultnim omotom albuma, na kojem Springsteen stoji ispred američke zastave.

Pravo značenje pjesme

Suprotno popularnom mišljenju, "Born in the USA" nije patriotska pjesma, već gorljiva kritika američkog društva. Tekst prati priču o vijetnamskom veteranu iz radničke klase koji se vraća kući nakon rata, suočen s nezaposlenošću, odbacivanjem i gubitkom nade.

Stihovi poput "Got in a little hometown jam / So they put a rifle in my hand / Sent me off to a foreign land / To go and kill the yellow man" izražavaju gorčinu prema Vijetnamskom ratu i društvenim nepravdama.

Refren, koji na prvu zvuči slavljenički, zapravo je ironičan - veteran ponavlja da je "rođen u SAD-u", ali njegov život pokazuje kako zemlja nije stala iza njega.

Springsteen je kasnije isticao da je pjesma o "čovjeku koji je izgubio sve", naglašavajući njezinu antiratnu i društvenokritičku poruku. Akustična verzija pjesme, snimljena za album "Nebraska" (1982.), bila je mračnija i jasnije otkrivala tu poruku, ali je producent Jon Landau favorizirao rock aranžman koji je doveo do nesporazuma.

Glazbeno nasljeđe i društveni utjecaj

Pjesma "Born in the USA" i album imali su ogroman utjecaj. Album je učinio Springsteena globalnom zvijezdom, s prodanih 15 milijuna primjeraka u SAD-u i turnejom koja je privukla milijune.

Pjesma je postala kulturna ikona, iako je njezino krivo tumačenje izazivalo rasprave. Springsteen je odbio pokušaje političara, poput Reagana i Georgea H. W. Busha, da iskoriste pjesmu za svoje kampanje, inzistirajući na njezinoj kritičkoj poruci.

Godine 2004., podržao je Johna Kerryja, a kasnije Baracka Obamu, koristeći svoju glazbu za zagovaranje društvenih promjena. Pjesma je inspirirala umjetnike poput U2 i Arcade Firea, dok su njezine teme ostale relevantne u raspravama o veteranima, radničkoj klasi i američkom identitetu.

Springsteenovo nasljeđe, pojačano "Born in the USA", učvrstilo ga je kao glasnika običnih ljudi, a njegova sposobnost spajanja rocka s društvenim komentarom ostaje uzor u glazbi.