Sadržaj nastao u suradnji sa: STAR Life TV kanal

DOLAZI vrijeme klasičnog jesenskog binganja serija i dobrih sadržaja za kišne dane. Uobičajena pretpostavka glasi da gledanje serija predstavlja odmor, način da se “isključi mozak” nakon napornog dana. Međutim, istraživanja mozga pokazuju drukčiju sliku. Dok pratite kriminalističke radnje, vaš mozak zapravo radi punom snagom.

Krimi serije imaju specifičnu strukturu koja zahtijeva da aktivno pratite radnju. Kad se uživite u radnju, pratite tko je ‘krivac’ uspoređujete tragove i tražite motiv, u igru ulazi frontalni korteks. To je dio mozga odgovoran za logiku, planiranje, rješavanje problema i donošenje odluka. Njegova aktivacija tijekom gledanja serije slična je onoj koja se javlja kada se ljudi u stvarnosti susretnu s izazovima na poslu ili u privatnom životu. 

Osim frontalnog korteksa, aktivira se i limbički sustav, posebno amigdala, potvrdili su znanstvenici. To je regija koja obrađuje emocije. Gledatelji reagiraju na strah, iznenađenje ili suosjećanje s likovima, zato se tako lako možete povezati s radnjom i likovima. Neuroznanstvenici ističu da je upravo ta kombinacija logičke analize i emocionalne obrade ono što krimi serije čini posebnim iskustvom. One nisu samo zabava, nego i svojevrsna kognitivna stimulacija koja može imati dugoročne koristi za mozak.

Mozak pod pritiskom radnje

U tom trenutku nije dovoljno samo promatrati. Tad počinju pitanja poput tko je kriv, koji bi rasplet mogao biti i zapravo vas vlastite teorije drže prikovanima uz ekrane. Svaka nova scena mijenja početne pretpostavke i tjera vas da iznova testirate hipoteze.

Studije pokazuju da se pri takvom “gledateljskom rješavanju slučaja” aktiviraju radne memorije i mehanizmi pažnje. Mozak doslovno trenira sposobnost filtriranja informacija, razdvajanja bitnog od nebitnog i donošenja zaključaka pod pritiskom. Te funkcije presudne su u svakodnevnim situacijama, od poslovnih odluka do snalaženja u složenim društvenim odnosima.

Znanstvenici ističu da taj proces nalikuje mentalnoj vježbi jednako kao što mišići jačaju ponavljanjem fizičkih aktivnosti, tako i mozak postaje učinkovitiji kada se redovito suočava s kognitivnim izazovima. Krimi serije tu dolaze kao neočekivan oblik “teretane za mozak” koji mnogi prakticiraju iz čiste zabave, a da pritom i ne znaju koliki utjecaj to ima na njihovu kognitivnu spremnost.

Serija koja nudi mentalni fitness

Upravo takvu vrstu izazova nudi Visok potencijal (High Potential), serija koja se od 17. rujna, svake srijede u 22:00, premijerno prikazuje na TV kanalu STAR Life.

Njezina glavna junakinja, Morgan Gillory, nije tipična detektivka ni forenzičarka. Ona je obična žena koja pokazuje nesvakidašnju sposobnost uočavanja detalja i povezivanja informacija koje drugima promiču. Policija prepoznaje njezin talent i uključuje je u rješavanje složenih slučajeva.

Publika tako dobiva lik koji istovremeno djeluje blisko i inspirativno. Dok Morgan prati tragove, gledatelji imaju priliku proći kroz isti misaoni proces. Svaka epizoda postavlja pred njih zagonetku, a način na koji junakinja pronalazi odgovore služi kao katalizator za razmišljanje publike.

Struktura radnje posebno pogoduje onome što znanstvenici nazivaju “mentalnim fitnessom”. Umjesto linearnog pripovijedanja, slučajevi u seriji oblikovani su tako da gledatelje prisiljavaju na stalno preispitivanje vlastitih pretpostavki. Tek kada se svi tragovi povežu, otkriva se cjelovita slika. Taj proces vježba sposobnost održavanja koncentracije i povećava fleksibilnost razmišljanja.

Likovi i dinamika istrage

Osim Morgan, serija donosi i galeriju drugih likova. Od detektiva koji u početku sumnjičavo gledaju na njezine sposobnosti, do osumnjičenih čije ponašanje stalno zbunjuje publiku. Ta dinamika daje seriji dodatnu slojevitost jer gledatelji ne prate samo istragu, nego i međuljudske odnose koji oblikuju tijek radnje.

Znanstveno gledano, to znači da mozak mora istovremeno obrađivati logičke i socijalne informacije. Dok analiziraju dokaze, gledatelji također interpretiraju ton glasa, izraze lica i emocionalne reakcije likova. Upravo ta višeslojna analiza dodatno stimulira kognitivne funkcije i tako serija postaje aktivno iskustvo.

Iako se često govori o logičkom aspektu krimi serija, emocionalna komponenta jednako je važna. Kada gledatelj suosjeća s likom koji je nevin optužen ili osjeća napetost pred kulminaciju istrage, njegov mozak luči neurotransmitere poput dopamina i adrenalina. Ti kemijski procesi jačaju pamćenje i pojačavaju učinak učenja.

Drugim riječima, ono što gledatelji doživljavaju kao “napetost” ili “uzbuđenje” zapravo je mehanizam kojim mozak bilježi informacije i učvršćuje sposobnost zaključivanja. Serija tako postaje više od fikcije i može doslovce oblikovati način na koji ljudi procesuiraju informacije i reagiraju na kompleksne situacije.

Zašto gledatelji imaju “visok potencijal”

Kombinacija znanosti i fikcije najbolje se vidi u zaključku koji nudi Visok potencijal. Dok Morgan Gillory istražuje složene slučajeve, gledatelji zapravo prolaze vlastiti misaoni trening. Oni nisu pasivni promatrači, nego aktivni sudionici procesa koji ih uključuje gotovo jednako intenzivno kao i likove na ekranu.

Naslov serije time dobiva dodatno značenje. Nije riječ samo o junakinji s neobičnim talentom, nego i o gledateljima čiji se potencijal aktivira svakom epizodom. Znanstvena istraživanja potvrđuju da se pri tome aktiviraju iste moždane regije koje ljudi koriste u svakodnevnom životu za rješavanje problema.

Sponzorirani sadržaj donose Index i STAR Life TV kanal u skladu s najvišim profesionalnim standardima.