NAPADAJI su relativno česta pojava kod pasa, a statistike pokazuju da će otprilike jedan od dvadeset pasa doživjeti napadaj u nekom trenutku svog života. Napadaji su posljedica iznenadnog i privremenog poremećaja normalne funkcije mozga koji može izazvati niz simptoma, od neobičnog ponašanja, grčenja ili ukočenosti mišića, do dezorijentacije, gubitka svijesti i kontrole nad mjehurom, piše The Spruce Pets.

Ako vaš stariji pas prvi put doživi napadaj, ključno je odmah potražiti pomoć veterinara. Razumijevanje potencijalnih uzroka, dijagnostike i dostupnih tretmana može vam pomoći da donesete najbolje odluke za zdravlje svog ljubimca.

Česti uzroci napadaja kod starijih pasa

Iako napadaje može potaknuti velik broj čimbenika, dob psa može značajno suziti popis najvjerojatnijih uzroka. Kod štenaca su uzroci najčešće infekcije, urođene abnormalnosti mozga, izloženost toksinima ili metabolički problemi.

Kod pasa starih između šest mjeseci i šest godina najčešći je uzrok idiopatska epilepsija, poznata i kao genetska epilepsija.

Međutim, kada stariji pas prvi put doživi napadaj, vjerojatnije je da se radi o strukturnom problemu u mozgu, poput moždanog udara ili tumora. U mnogim slučajevima, točan uzrok ipak ostaje neidentificiran, što dovodi do dijagnoze idiopatske epilepsije.

Tumori na mozgu

Ovaj uzrok napadaja češći je kod starijih pasa, a posebno kod određenih pasmina kao što su bokser, buldog, bostonski terijer, border collie, njemačka doga, hrt i jazavčar. Iako zvuči zabrinjavajuće, često postoje tretmani koji mogu produljiti život psa.

Ostali mogući uzroci

Osim tumora, napadaje mogu izazvati i drugi faktori. Pregrijavanje može pogoditi svakog psa, a posebno su ugroženi pretili psi, stariji psi i psi s kratkim njuškama.

Gutanje toksina, poput određenih kemikalija ili lijekova, također može biti okidač. Metabolički poremećaji, kao što su teške bolesti bubrega ili jetre, hormonalne neravnoteže i abnormalne razine šećera u krvi, češći su kod starijih pasa i mogu dovesti do napadaja. Uz to, traumatske ozljede mozga ili vaskularni incidenti poput krvnih ugrušaka također predstavljaju rizik.

Što učiniti ako vaš pas doživi napadaj?

Ako vaš pas doživi napadaj, prvi i najvažniji korak je odmah kontaktirati veterinara. Veterinar će obaviti detaljan fizički pregled i postaviti vam pitanja o simptomima koje ste primijetili. Kako bi se utvrdio ili isključio uzrok, obično se provode krvne pretrage i analiza urina.

Kod starijih pasa često se preporučuje CT ili MRI skeniranje mozga kako bi se provjerilo postoje li znakovi moždanog udara ili tumora. Moguće su i dodatne pretrage poput EKG-a za procjenu rada srca ili rendgenskih snimki prsnog koša i ultrazvuka abdomena.

Mogućnosti liječenja

Liječenje ovisi isključivo o uzroku napadaja. Ako je u pozadini neko stanje poput metaboličkog poremećaja, raka ili bolesti bubrega, liječenje tog primarnog problema trebalo bi smanjiti rizik od budućih napadaja.

Ako se uzrok ne pronađe i postavi se dijagnoza epilepsije, veterinar može propisati antiepileptičke lijekove, osobito ako su napadaji česti ili teški. Najčešće se koriste fenobarbital i kalijev bromid, ali i noviji lijekovi poput zonisamida i levetiracetama.

Jednom kada pas započne s terapijom, obično je mora uzimati doživotno, uz redovite krvne kontrole. Prognoza ovisi o temeljnom uzroku - dok je kod raka ili moždanog udara lošija, zdrav pas s epilepsijom često može kvalitetno živjeti uz odgovarajuću terapiju.

Može li se napadaj spriječiti?

Prevencija napadaja kod starijih pasa često je izazovna zbog nepredvidivih uzroka poput tumora ili vaskularnih incidenata. Ipak, rizik možete smanjiti izbjegavanjem izlaganja toksinima, pravilnim liječenjem kroničnih bolesti te redovitim veterinarskim pregledima i preventivnim tretmanima.