Sadržaj nastao u suradnji s: dm

KUHINJA je dobro mjesto da preispitamo svoje navike jer, prema statistikama, upravo tamo nastaje i većina problema.

U Hrvatskoj čak 76 posto otpada potječe iz naših kućanstava, dok je prosjek Europske unije 53 posto, pokazalo je veliko nacionalno istraživanje koje je predstavilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u 2022. godini. Do toga dolazi jer prekomjerno kupujemo, neadekvatno skladištimo hranu i nismo sigurni kako protumačiti oznake i rokove trajanja namirnica. 

Tek promjena ovih navika može utjecati na to da se otpad smanji i da pridonesemo većoj zaštiti okoliša. Donosimo praktične savjete kako to napraviti na dobar način.

Zašto dolazi do problema otpada u kuhinji?

Sve kreće od planiranja obroka i kupovine namirnica. Svake nedjelje sjednite i napravite tjedni plan obroka, a kupite samo ono što vam je potrebno za pripremu. Time ćete izbjeći impulzivnu kupovinu koja često rezultira bacanjem viška hrane. Studija koju je proveo WRAP (Waste and Resources Action Programme) pokazuje da planiranje obroka može smanjiti otpad hrane za čak trećinu.

Gotovo 40 posto građana prvo kupuje namirnice pa tek onda planira obroke, a to je navika koju treba promijeniti, pokazala su istraživanja o navikama Hrvata. Također, izbjegavajte odlazak u trgovinu kada ste gladni jer ćete vjerojatno kupiti više nego što vam je potrebno. Naime, glad potiče oslobađanje hormona grelina koji ju stimulira i utječe na to da donesemo odluke koje potiču impulzivnu kupnju.

Pametno skladištenje hrane

Jedan od ključnih koraka na našem putu prema smanjenju otpada od hrane je i kako organiziramo hladnjak. Skoro polovica građana baca hranu jer na nju zaboravi pa joj istekne rok trajanja. Bilo bi dobro da odredite mjesto za ostatke hrane i namirnice koje su pred istekom roka trajanja. Tako ćete imati bolji pregled u hladnjaku i moći ćete ih ranije iskoristiti.

I kako skladištimo hranu može utjecati na njezin vijek. Umjesto plastičnih, bolji odabir su staklene posude koje se mogu hermetički zatvoriti. One ne samo da su ekološki prihvatljivije od plastičnih posuda već pomažu održati hranu svježijom. 

Naime, staklene posude usporavaju oksidaciju i rast bakterija, a dodatno ne upijaju mirise. Jednako bitan faktor je i to što, ako razdvojimo hranu po posudama, sprječavamo unakrsnu kontaminaciju namirnica. Označite posude s datumom skladištenja kako biste znali koju hranu trebate iskoristiti prvu te ju postavite na vidljivo mjesto. 

Neke namirnice bi bilo ipak bolje ostaviti izvan hladnjaka. Rajčice, avokado, krumpir, banane i agrume najbolje je čuvati izvan hladnjaka kako bi zadržali optimalnu svježinu i okus. Rajčice gube okus i teksturu u hladnjaku jer niske temperature uzrokuju promjenu u njihovoj strukturi i tako sprječavaju sazrijevanje. U krumpirima se potiče pretvaranje škroba u šećer te se tako mijenja njegova struktura kad se kuha. Najbolje bi bilo da ga se drži u tamnim mjestima na sobnoj temperaturi.

Dodatan oprez predstavljaju jabuke za koje se sugerira da se čuvaju odvojeno od ostalog voća. Naime, one ubrzavaju sazrijevanje plodova u njihovoj blizini, budući da sadrže plin etilen koji stvara tu reakciju.

Kako je najbolje iskoristiti ostatke?

Jednom kada završite s pripremama za kuhanje ili vam je ostalo viška od ručka, umjesto da bacate ostatke hrane, upotrijebite ih za kreiranje novih jela. Ostaci od povrća ili mesa mogu postati dio salate, sendviča, paštete ili bogate nutritivne juhe, a stari kruh, primjerice, može se pretvoriti u krutone. 

Nemojte ni pretrpavati hladnjak jer se tako može spriječiti pravilna cirkulacija hladnog zraka, a to utječe na vijek trajanja i svježinu hrane. Kada hladan zrak ne može slobodno kružiti, temperatura unutar hladnjaka varira te se stvaraju tople zone u kojima se hrana može brže pokvariti. Optimalna temperatura hladnjaka trebala bi biti između 1-4 stupnja Celzija. 

Korištenje ekološki prihvatljivih proizvoda

I odabir ekološki prihvatljivih proizvoda može smanjiti vaš ekološki otisak, poput proizvoda iz asortimana dmBio. Ovo je vlastita robna marka kompanije dm, a ističe se jer dmBio proizvodi sadrže pažljivo odabrane sastojke koji promiču održiv način života.

Riječ je o proizvodima s certifikatima koji garantiraju ekološko podrijetlo i kontroliranu proizvodnju, čime podržavaju održivu poljoprivredu i etičke standarde.

Proizvodnja proizvoda dmBio se odvija u skladu s najstrožim ekološkim standardima, a proizvodi nose oznake poput BIO i Vegan, što potvrđuje da nisu korišteni sastojci životinjskog podrijetla te su pogodni za vegane i one koji preferiraju biljnu prehranu. Također, ove oznake ukazuju na to da su nastali bez upotrebe pesticida i genetski modificiranih organizama, čime se štiti okoliš i zdravlje potrošača.

U asortimanu dmBio postoje razne vrste proizvoda i svatko može pronaći nešto za sebe, od žitarica poput pahuljica, biljnih napitaka poput dmBio Barista od zobi i soje za ljubitelje kave, pa sve do proizvoda za pripremu jela poput dmBio kokosova ulja, umaka od rajčica za razne tjestenine ili raznih vrsta brašna, uključujući i one bez glutena. Tu su i visokokvalitetne grickalice poput ukusnih dmBio keksa od pira i tamne čokolade, rižinih snackova, čipsa od slanutka s morskom soli ili orašastih proizvoda kao alternativa za zdravi međuobrok ili dodatak jelima.

dmBio proizvodi, osim što su ekološki prihvatljivi, od sada su i još povoljniji. U sklopu koncepta "Dobre cijene u svako vrijeme" dm omogućuje kupcima da ne čekaju posebne akcije ili sniženja kako bi kupili proizvode po povoljnim cijenama. Proizvodi su dostupni u prodavaonicama ili dm online shopu, a novo u ponudi dm-a ili inspiraciju kupci mogu pronaći i u katalogu.

Razumijevanje oznaka na hrani

Pravilno razumijevanje oznaka na hrani također može značajno smanjiti bacanje hrane i stvaranje otpada. Oznaka "najbolje upotrijebiti do" često označava do kojeg datuma je hrana najkvalitetnija, ali obično je sigurna za konzumaciju i nakon tog datuma, dok "upotrijebiti do" označava sigurnost konzumacije isključivo do tog datuma. Prema statistikama, tek 40 posto Hrvata zna ovu razliku. Zbog manjka ovog znanja, hrana, iako je i dalje dobra za jelo, završi kao otpad. 

Promjena kuhinjskih navika može značiti veliki korak prema održivijem i boljem načinu života. Malim promjenama, poput predloženih, svatko od nas može doprinijeti promjeni jer tako čuvamo resurse i brinemo se za okoliš.

Smanjenje otpada nije samo ekološki odgovorno već i ekonomski isplativo. Vrijeme je da preuzmemo kontrolu nad svojim kuhinjama i napravimo razliku.

Sponzorirani sadržaj donose Index i dm u skladu s najvišim profesionalnim standardima.