KADA je King Kong premijerno prikazan 2. ožujka 1933. godine u Radio City Music Hallu u New Yorku, malo tko je mogao predvidjeti da će taj film postati jedan od najutjecajnijih naslova u povijesti kinematografije. U režiji Meriana C. Coopera i Ernesta B. Schoedsacka, King Kong je spojio avanturu, horor i revolucionarne vizualne efekte, ostavljajući neizbrisiv trag na industriji filma.

Radnja filma

Priča započinje kada redatelj Carl Denham (Robert Armstrong) unajmljuje mladu glumicu Ann Darrow (Fay Wray) za tajanstveni filmski projekt. Ekspedicija kreće prema tajanstvenom Otoku lubanja, gdje otkrivaju dom divovskog gorile Konga. Domoroci otimaju Ann i prinose je Kongu kao žrtvu, no umjesto da je ozlijedi, Kong razvija zaštitnički odnos prema njoj. Nakon niza dramatičnih sukoba s dinosaurima i drugim stvorenjima otoka ekspedicija uspijeva zarobiti Konga i odvesti ga u New York. Tamo Kong bježi, penje se na Empire State Building i biva oboren pucnjevima iz aviona, dok Denham izgovara legendarnu rečenicu: "It was beauty killed the beast." (Ljepota je ubila zvijer.)

Revolucionarni vizualni efekti

Jedan od najvećih doprinosa filma King Kong filmskoj industriji bili su inovativni specijalni efekti koje je stvorio pionir stop-motion animacije Willis O'Brien. Modeli Konga, animirani s nevjerojatnom preciznošću, u kombinaciji s minijaturama i optičkim trikovima, stvorili su do tada neviđene prizore. Scene borbi Konga s dinosaurima i njegovo penjanje na Empire State Building postale su legendarne.

King Kong nije samo bio tehničko čudo svog vremena, već je postavio temelje za buduće filmove o čudovištima i vizualnim efektima. Bio je inspiracija za Godzillu i cijeli žanr kaiju filmova, a također je imao ključan utjecaj na redatelje poput Petera Jacksona, koji je 2005. režirao modernu adaptaciju. Osim brojnih nastavaka i remakeova, King Kong je ostavio trajni utjecaj na pop kulturu, od stripova do videoigara.