SAD i Europska unija postigli su, kako ga nazivaju, najveći trgovinski dogovor u povijesti nakon pregovora u Škotskoj. Dogovor zasad više nalikuje okvirnom sporazumu nego potpunom trgovinskom ugovoru jer detalji još nisu jasni. No, brojke koje su objavili predsjednik SAD-a Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen daju naznake tko bi mogao profitirati, a tko bi mogao izgubiti ovim sporazumom, analizira BBC.
Nakon što je obećao niz novih trgovinskih sporazuma s brojnim zemljama, predsjednik SAD-a Donald Trump sada je ostvario najveći od svih.
Prema prvim analizama, čini se da je EU dala veće ustupke, što je velika Trumpova politička pobjeda u trenutku kada se činilo da agresivnost i ucjene ne daju plodove u trgovinskim pitanjima. Analitičari Capital Economicsa procjenjuju da će dogovor smanjiti BDP Unije za oko 0.5%. Uz to, Washington očekuje prihode od više desetaka milijardi dolara od carina na uvoz iz EU-a.
Ipak, pozitivni naslovi za Trumpa mogli bi brzo izblijedjeti ako predstojeći ekonomski pokazatelji – inflacija, zaposlenost, rast i potrošačko povjerenje – pokažu da njegova agresivna trgovinska politika šteti američkom gospodarstvu.
Građani SAD-a već su nezadovoljni zbog rasta troškova života, a novi dogovor mogao bi dodatno povećati cijene proizvoda iz EU-a.
Iako tarifa od 15% nije najviša moguća, znatno je veća od one prije Trumpova povratka u Bijelu kuću. Carine su porezi na robu uvezenu iz drugih zemalja – npr. na proizvod koji stoji 100 dolara, dodaje se 15 dolara poreza, pa krajnja cijena za uvoznika iznosi 115 dolara.
Tvrtke te troškove često prebacuju na kupce.
Burze u Aziji i Europi porasle su nakon što je objavljeno postizanje sporazuma.
Iako je tarifa od 15% značajna, niža je od onoga što se očekivalo i pruža određenu sigurnost investitorima. Analitičari ističu da je dogovor „prijateljski prema tržištu“ i mogao bi dodatno ojačati vrijednost eura.
Sporazum moraju potvrditi sve 27 članice EU-a, a svaka ima različite interese i razinu ovisnosti o izvozu u SAD, dok su ustupci koje je EU dala poprilični.
Neke zemlje pozdravile su dogovor, dok su druge kritične, što otkriva podjele unutar Unije koja se istodobno nosi s drugim krizama, uključujući rat u Ukrajini.
Francuski premijer Francois Bayrou rekao je: „Ovo je mračan dan kada se savez slobodnih naroda, okupljenih kako bi branili zajedničke vrijednosti i interese, pokorava.“ S njim su se složili i neki francuski ministri te mađarski premijer Viktor Orban, koji je izjavio da je Trump „pojeo von der Leyen za doručak“.
Trump je u travnju uveo carinu od 27.5% na uvoz automobila iz EU-a, koja je sada smanjena na 15%.
Iako je to ublažavanje dobrodošlo, njemačka autoindustrija – koja je najveći proizvođač u EU zahvaljujući markama poput VW-a, Mercedesa i BMW-a – i dalje procjenjuje da će takva tarifa koštati industriju milijarde eura godišnje.
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da pozdravlja dogovor, ali da bi volio vidjeti dodatno otvaranje tržišta.
EU je pristala smanjiti svoju carinu na američke automobile s 10% na 2.5%, što bi moglo potaknuti prodaju američkih vozila u Europi.
No, složena proizvodnja američkih automobila, koja uključuje sklapanje u Kanadi i Meksiku, znači da ih Trumpova administracija i dalje oporezuje s 25% pri uvozu u SAD – više nego što će vrijediti za automobile iz EU-a.
To bi moglo ugroziti domaću prodaju američkih proizvođača, ako Trump ne odustane od te tarife.
Trump je najavio da će EU kupiti 750 milijardi dolara vrijedne američke energije te dodatno investirati 600 milijardi dolara u SAD.
"Zamijenit ćemo ruski plin i naftu s velikim kupnjama američkog LNG-a, nafte i nuklearnog goriva“, rekla je von der Leyen.
Time će se dodatno ojačati energetska povezanost EU-a i SAD-a, ali i ovisnost EU-a o Americi, posebno jer se Europa nakon invazije Rusije na Ukrajinu nastoji odmaknuti od ruskih energenata.
Von der Leyen je izjavila da određeni strateški proizvodi, uključujući zrakoplove, dijelove za zrakoplove, neke kemikalije i poljoprivredne proizvode, neće imati nikakve carine.
To znači da će proizvođači i dobavljači komponenti za zrakoplove u SAD-u i EU-u moći slobodno trgovati bez dodatnih troškova.
EU se nada da će u idućim danima dogovoriti još „zero-for-zero“ bescarinskih aranžmana, primjerice za vina i žestoka pića.