Astronomske cijene najma u gradskim središtima diljem Europe i dalje rastu, a samo pet europskih gradova ima prosječne najmove ispod 2.000 € za trosobni stan, prema novom izvješću Deutsche Banke, piše Euronews.
Kako cijene najma unutar EU-a nastavljaju rasti, najveći skok troškova u posljednjih pet godina zabilježen je u jugozapadnoj i istočnoj Europi. To pokazuje nedavno izvješće Deutsche Banke koje je analiziralo 67 gradova diljem svijeta, od čega 28 europskih.
Prema Eurostatu, cijene kuća porasle su za 27,3% između prvih kvartala 2020. i 2025., dok su najamnine porasle za 12,5% u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2025. No ovo izvješće navodi da su porasti najma u gradskim središtima bili znatno veći od tog prosjeka.
U 2025. mjesečni najam trosobnog stana u središtu 28 europskih gradova kreće se od 1.080 € u Ateni do 5.088 € (ili 4.278 £) u Londonu. Europski gradovi mogu se grupirati u tri kategorije prema razini najma:
Nakon Londona, najskuplja mjesta za najam u Europi su Zürich, Ženeva i Amsterdam, svi iznad 3.800 €. Švicarski gradovi su najskuplji, s najmovima preko 4.250 €. Dublin, Luksemburg, Pariz, Kopenhagen i München također imaju visoke najmove, svi iznad 3.000 €. Ti gradovi su velika financijska, politička ili međunarodna središta, što stvara veliku potražnju za stanovima.
Nekoliko razvijenih gradova ima najmove u srednjem rasponu od 2.000 do 3.000 €. Milano, Edinburgh i Lisabon nalaze se na gornjoj granici tog raspona. Madrid, Stockholm, Berlin, Frankfurt i Barcelona malo su pristupačniji, s prosječnim najamninama od oko 2.500 €. Birmingham, Bruxelles, Beč i Prag bliži su razini od 2.100 €. Ti gradovi nude relativno niže troškove života u usporedbi s vrhom liste.
Samo pet europskih gradova iz ovoga istraživanja ima prosječne najmove ispod 2.000 €. Osim najjeftinijih, Atene, tu su i Budimpešta (1.225 €), Istanbul (1.614 €), Varšava (1.881 €) i Helsinki (1.928 €).
Ovi podaci ukazuju da zapadna i sjeverna Europa imaju najviše najmove, piše Euronews. Jaka gospodarstva, visoki životni standard i manjak stanovanja glavni su faktori tih gradova. Južna i srednja Europa imaju raznolike razine najma, dok su istočna i jugoistočna Europa i dalje najpristupačniji dijelovi kontinenta.
Kad se u izvješće uključe neeuropski gradovi, New York se izdvaja s prosječnim najmom od 7.676 € (8.388 $), dok je Kairo najjeftiniji s samo 377 €. Prosječne najamnine u središtima grada u Dubaiju i Sydneyu prelaze 4.000 €, što ih čini skupljima od većine europskih gradova. Najamnine u Torontu, Seulu, Tokiju, Moskvi i Šangaju spadaju u srednji raspon od oko 2.500 €.
Najamnine za jednosobne stanove u središtu uglavnom slijede isti obrazac kao za trosobne. Međutim, neki gradovi mijenjaju mjesta na ljestvici. Omjeri cijena također se razlikuju. Ipak, London (2.732 € ili 2.297 £) i dalje ostaje najskuplji u Europi, dok su Atene (595 €) najjeftinije.
Općenito, jednosobni stanovi koštaju otprilike polovicu od trosobnih. Taj udio raste na 64% u Oslu i 62% u San Franciscu, ali pada na 37% u Seulu. Zato San Francisco nadmašuje London u cijenama najma jednosobnih stanova globalno.
Izvješće prikazuje podatke u američkim dolarima, no mi smo ih pretvorili u eure radi fer usporedbe. Promjene se mogu razlikovati kada se promatraju u lokalnoj valuti.
Između 2020. i 2025. mjesečni najam trosobnog stana u središtima gradova Europe povećao se između 3% u Helsinkiju i 206% u Istanbulu. Općenito, južna i istočna Europa doživjele su najveće poraste najma. Lisabon (81%), Prag (73%) i Edinburgh (71%) slijede Istanbul, svaki s povećanjima iznad 70%. Najamnine su također značajno porasle u Španjolskoj – za 65% u Barceloni i 59% u Madridu. Atene i Varšava bila su još dva europska grada koja su zabilježila tek nešto više od 50% povećanja.
Za jednosoban stan u centru, najveći i najmanji porasti najma u Europi između 2020. i 2025. i dalje su bili u Istanbulu (191%) i Helsinkiju (18%). Porast u Helsinkiju bio je veći u usporedbi s onim za trosobni stan (3%).
U nekim gradovima, porast najma bio je izraženiji za trosobne stanove – poput Istanbula (za 15 postotnih bodova više), Praga (23 pp) i Amsterdama (10 pp). Drugi gradovi zabilježili su veće poraste za jednosobne stanove, uključujući Milano (20 pp) i Varšavu (10 pp).
"Veliki gradovi, veći troškovi stanovanja" pokazuje kako cijene stanovanja mogu znatno varirati unutar jedne zemlje. Na primjer, stanovanje u Londonu 50% je skuplje od britanskog prosjeka.