Iako vrijeme teče ravnomjerno, naše tijelo ne stari istim tempom. Životni put nije postepena tranzicija, već proces koji prolazi kroz nagli rast u djetinjstvu i svojevrsni plato u ranoj odrasloj dobi, da bi se starenje s godinama sve više ubrzavalo, piše ScienceAlert.
Nova znanstvena studija sada je otkrila ključnu prekretnicu kada se to ubrzanje najčešće događa: oko 50. godine života. Nakon te dobi, putanja kojom naša tkiva i organi stare postaje znatno strmija nego u prethodnim desetljećima, a istraživanje proteina u ljudskom tijelu pokazalo je da su krvne žile među prvima koje pokazuju znakove propadanja.
"Na temelju promjena u proteinima povezanim sa starenjem, razvili smo svojevrsne 'proteomske satove' za svako tkivo i tako pratili putanje starenja organa. Analiza je otkrila točku preokreta oko 50. godine, pri čemu su krvne žile tkivo koje rano stari i izrazito je osjetljivo na taj proces", napisao je tim znanstvenika s Kineske akademije znanosti.
Ljudski životni vijek iznimno je dug u usporedbi s većinom drugih sisavaca, no to ima svoju cijenu. Jedna od njih je pad funkcije organa, što s godinama dovodi do povećanog rizika od kroničnih bolesti. Kako bi bolje razumjeli ovaj proces, istraživači su analizirali uzorke tkiva od 76 donora organa u dobi od 14 do 68 godina.
Uzorci su obuhvatili sedam tjelesnih sustava: kardiovaskularni, probavni, imunološki, endokrini, dišni, kožni i mišićno-koštani. Znanstvenici su usporedili svoje nalaze s bazom podataka o bolestima i otkrili da se s godinama povećava razina 48 proteina povezanih s bolestima, uključujući kardiovaskularna stanja, fibrozu tkiva, masnu jetru i tumore povezane s jetrom.
Najoštrije promjene, otkrili su istraživači, događaju se između 45. i 55. godine. U tom razdoblju mnoga tkiva prolaze kroz značajno preoblikovanje na razini proteina, a najizraženije promjene zabilježene su u aorti, glavnoj krvnoj žili, što ukazuje na njezinu veliku podložnost starenju. Gušterača i slezena također su pokazale trajne promjene.
Kako bi testirali svoje nalaze, znanstvenici su izolirali protein povezan sa starenjem iz aorte miševa i ubrizgali ga mladim miševima. Životinje tretirane tim proteinom pokazale su smanjenu fizičku izvedbu, slabiji stisak, manju izdržljivost te lošiju ravnotežu i koordinaciju. Također su imale izražene markere starenja krvnih žila.
Ovi rezultati nadovezuju se na ranija istraživanja koja su ukazivala na vrhunce starenja oko 44. i 60. godine, sugerirajući da je ljudsko starenje složen, stepenast proces. Razumijevanje kako i kada starenje utječe na određene dijelove tijela moglo bi pomoći u razvoju ciljanih medicinskih tretmana koji bi olakšali taj proces i poboljšali zdravlje starijih osoba.