I Rusija i Ukrajina žele izgledati kao strane koje iskreno sudjeluju u mirovnim pregovorima jer se boje da bi ih američki predsjednik Donald Trump mogao optužiti za eventualni neuspjeh njegove inicijative za okončanje rata, piše Kyiv Independent.
Trump je više puta javno tvrdio da može završiti rat "u 24 sata"-. Mjeseci su prošli, mir nije na vidiku, a kako navodi Kyiv Independent, Trump sada traži krivce, ali među njima nikako ne vidi - samog sebe.
Zato se, navode analitičari, i Moskva i Kijev trude pokazati spremnost na dijalog, kako bi izbjegli potencijalnu političku štetu u slučaju američkog povlačenja iz procesa.
"Sve to pomalo nalikuje na teniski meč - dvije strane koje prebacuju lopticu tamo-amo. Vidjet ćemo gdje će završiti", rekao je Anatol Lieven, direktor Euroazijskog programa pri Institutu Quincy za odgovornu državnu politiku.
"SAD bi na kraju mogao okriviti onu stranu koju procijeni kao prepreku miru", dodao je Lieven.
Nedavno su Trump i njegovi suradnici zaprijetili povlačenjem iz mirovnog procesa ako uskoro ne dođe do napretka. To je izazvalo zabrinutost u Kijevu i europskim prijestolnicama, gdje se strahuje da bi američki izlazak mogao značiti i kraj vojne pomoći i dijeljenja obavještajnih podataka.
"U tom slučaju, ukrajinska vojna pozicija bila bi mnogo lošija. Povećao bi se rizik od teškog poraza i gubitka znatno većeg teritorija", rekao je Lieven.
Lieven je upozorio da su ozbiljni mirovni procesi u pravilu dugotrajni i da je brzi završetak rata malo vjerojatan. Smatra da bi Rusija možda bila spremnija na kompromis kasnije ove godine - ako ne uspije ostvariti vojne ciljeve i ako Ukrajina nastavi nanositi ozbiljne gubitke ruskim snagama.
Mogući susret Zelenskog i Putina u Istanbulu još je neizvjestan, a mnogo toga ovisi o ruskom predsjedniku, upozorava Oleksij Melnik, supredsjedatelj programa vanjske politike i međunarodne sigurnosti pri kijevskom Centru Razumkov.
"Mnogo je nepoznanica. Putin bi u zadnji čas mogao iznijeti nove zahtjeve i zatim optužiti Ukrajinu da ih ne prihvaća", rekao je Melnik.
Melnik smatra da se i Moskva i Kijev trude pridobiti Trumpa jer nitko ne želi biti okrivljen ako proces propadne. Ukrajina je, ističe, već revidirala neke svoje ciljeve u ratu - uključujući odustajanje od oslobađanja Krima i spremnost na bezuvjetno primirje.
"Putin zna da je Trump ozbiljan igrač, sklon radikalnim i nepredvidivim potezima. Također zna da Trump, ako to odluči, može ozbiljno nauditi ruskom gospodarstvu i međunarodnom položaju", rekao je Melnik.
Ako se SAD povuče iz procesa, najviše bi profitirala Rusija, upozorava Elina Beketova iz programa Demokratske otpornosti Centra za europsku političku analizu (CEPA). "Moskva bi to vjerojatno protumačila kao zeleno svjetlo za nastavak napada", rekla je Beketova.
Po njezinim riječima, to bi prisililo Europu da preuzme vodeću ulogu u podršci Ukrajini, balansirajući između vlastitih resursa i potrebe za odvraćanjem Rusije. "Rusija bi nastavila agresivne akcije kao i dosad", rekla je Beketova.
Beketova je podsjetila da je Rusija dvaput prekršila privremena primirja, za Uskrs u travnju i za Dan pobjede u svibnju, te da za sada ne pokazuje nikakve znakove iskrene volje za deeskalacijom.
"Rusija stalno govori o miru, ali njezina djela govore potpuno suprotno", rekla je Beketova. Zaključila je da je nužan međunarodni mehanizam "potkrijepljen stvarnom snagom i jedinstvom", u kojemu SAD i Europa moraju igrati ključnu ulogu.