Europa postaje sve nervoznija oko toga tko posjeduje luke na kontinentu, a rastuću zabrinutost potiče prevelika prisutnost kineskih tvrtki u pomorskim pristaništima diljem Europske unije. Europski povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas u četvrtak je poručio da europske luke moraju preispitati sigurnost i pažljivije razmotriti strano prisustvo.
Bila je to jedna od najjasnijih poruka iz Bruxellesa dosad da se ono što se nekad smatralo bezazlenim ulaganjem sada počinje smatrati sigurnosnim rizikom. Nedavno objavljena obrambena bijela knjiga Europske komisije odražava tu zabrinutost prijedlogom o strožem nadzoru nad stranim vlasništvom "kritične prometne infrastrukture".
Slična zabrinutost izražena je i u nacrtu dokumenta Socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu, u koji je Politico imao uvid, a koji poziva na stroža pravila u nadolazećoj reviziji uredbe EU-a o provjeri stranih ulaganja. Ni Tzitzikostas ni S&D nisu izričito spomenuli Kinu, ali kontekst je bio prilično jasan.
Simon Van Hoeymissen, istraživač pri Kraljevskom institutu za obranu u Belgiji, izjavio je kako izričaj koji se koristi vjerojatno aludira na sve veći utjecaj Pekinga nad ključnim europskim lukama, od Antwerpena i Rotterdama do Pireja u Grčkoj. Kineski divovi COSCO i China Merchants, kao i Hutchison sa sjedištem u Hong Kongu, trenutačno imaju udjele u više od 30 terminala diljem EU-a.
"Stvarnost je jasna", rekla je Ana Miguel Pedro, portugalska zastupnica iz redova Europske pučke stranke. Kao članica parlamentarne skupine za mora, rijeke, otoke i obalne regije, upozorila je da "državni akteri poput Pekinga djeluju s razinom koordinacije i namjere koja daleko nadilazi rascjepkan odgovor pojedinih država".
Pedro tvrdi da se COSCO ne ponaša kao tipični tržišni subjekt, već da izvršava naloge Komunističke partije Kine: "Njegova rastuća prisutnost u lukama nije samo ekonomski problem. To je strateška ranjivost". I EU to sada počinje tako promatrati.
"Ruska invazija na Ukrajinu i neformalna potpora Kine Rusiji dodatno su pojačale zabrinutost za sigurnost luka Europske unije", navodi se u nedavnom izvješću varšavskog Centra za istočne studije. Jedan primjer strateške isprepletenosti s kojom se EU sada suočava odvija se u Poljskoj, u kontejnerskom terminalu Gdynia, u kojem Hutchison ima udio već više od 20 godina.
Ta bi se situacija mogla promijeniti. Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji želi da se subjekti povezani s Kinom povuku iz Panamskog kanala, Hutchison pregovara o prodaji svojih lučkih nekretnina diljem svijeta u vrijednosti od 23 milijarde dolara, uključujući 14 u Europi, konzorciju koji predvodi BlackRock i koji uključuje Mediterranean Shipping Company.
Međutim, taj je dogovor u ožujku naišao na prepreku nakon što je intervenirala kineska vlada. Ono što Gdyniju čini posebno značajnom nije samo robni promet koji ondje prolazi, već i ono što se nalazi neposredno uz terminal: vojna mornarička baza, brodogradilište i sjedište elitnih pomorskih specijalnih snaga Poljske, što znači da onaj tko upravlja terminalom ima izravan uvid u europske i NATO vojne logističke i obrambene operacije.
Prepoznajući stratešku važnost, poljska je vlada terminal proglasila kritičnom infrastrukturom, što znači da operater mora usko surađivati s vladom po pitanju sigurnosti. Ova pozadina daje dodatnu težinu Pedrinom upozorenju i naglašava zašto EU sada s novim osjećajem hitnosti preispituje strano sudjelovanje u svojim lukama.
"Ako strani protivnik iskoristi ranjivost jedne europske luke, ugroženi smo svi. U današnjem svijetu ne možemo si priuštiti stratešku sljepoću dok drugi djeluju s punom jasnoćom i namjerom", rekla je Pedro.