Saborska zastupnica i SDP-ova kandidatkinja za istarsku županicu Sanja Radolović danas je u Puli predstavila svoj program za gospodarstvo i prometnu infrastrukturu rekavši da Istra ne smije biti "slijepo crijevo", a treba jačati i industrijsku i poljoprivrednu proizvodnju.
Rekla je da je jedan od najvećih izazova u Istri ravnoteža između gospodarskog razvoja i investicija, ali u skladu s potrebama lokalnog stanovništva. Radolović napominje da Istarska županija ima isti problem kao i ostatak Hrvatske, a odnosi se na pad industrijske proizvodnje i poljoprivrede.
"Ne možemo živjeti samo od turizma. U Istri imamo 34 gospodarske zone koje zauzimaju više od 1200 hektara zemljišta. Nažalost, većinom su, umjesto gospodarskih, postale trgovačke zone. Zato smatram kako trebamo razvijati proizvodne sektore, poticati inovacije i podržavati naše poduzetnike", istaknula je SDP-ova kandidatkinja Radolović.
Kaže kako Istra može pratiti trendove u industriji i tehnologiji, ali da za to treba poduzeti konkretne mjere. Smatra kako ključnu ulogu u tome igraju i ulaganja u istraživačko-razvojne centre koji povezuju industriju s visokim obrazovanjem.
Prema njenim riječima, cilj je da se poduzetnicima omogući pronalazak poslovnog prostora i zemljišta i zato će njen program biti usmjeren na rast i razvoj poduzetnika, otvaranje novih radnih mjesta, investicijska ulaganja, razvoj novih tehnologija, kreiranje povoljne poduzetničke klime, poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva te povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.
Govoreći o prometnoj infrastrukturi i povezanosti Istarske županije, Radolović je naglasila potrebu za revitalizacijom željezničke mreže, posebice povezivanja Istre s ostatkom Hrvatske i susjednim zemljama.
"Vlakovi u Italiji i Sloveniji voze preko 250 km/h, dok putovanje vlakom između Pule i Zagreba traje čak 12 sati", napomenula je. Osim toga, rekla je, treba osigurati pravedniju raspodjelu financiranja županijskih i lokalnih cesta.
S tim u vezi Radolović je navela kako je potrebna izgradnja "istarskog X-a", odnosno omogućavanje spajanja građanima i gospodarstvenicima s istočne obale Istre na istarski ipsilon kako ne bi više bili "slijepo crijevo" u smislu cestovne infrastrukture.
"Osim željeznice i cestovne infrastrukture, došlo je vrijeme i za jači angažman Istarske županije vezano za poslovanje Zračne luke Pula, posebice po pitanju financijskih pokazatelja i broja avionskih linija. Jer iako je u državnoj ingerenciji, Zračna luka Pula dobiva gotovo dva milijuna eura financijskog kolača od Turističke zajednice Istarske županije i sustava TZ-a Istre", ustvrdila je Radolović.