Unatoč brojnim sankcijama koje je Europska unija uvela Rusiji, one nisu zahvatile naftnu kompaniju Lukoil, koja i dalje normalno posluje u EU i Hrvatskoj. Sankcije Lukoilu, ali i naftnom divu Rosnjeftu uvele su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump nedavno je uveo sankcije uvodi protiv dviju najvećih ruskih naftnih kompanija koje financiraju Putinov ratni stroj. Britanska vlada uvela je sankcije tim kompanijama jer tako, kako navode, "blokiraju prihode od energije koji se slijevaju u ratnu blagajnu", dodajući da se radi o "udaru u srce Putinovog financiranja rata".
Iako Lukoil nema benzinske postaje u SAD-u, niti u Ujedinjenom Kraljevstvu, sankcije koje se uvode prije svega blokiraju pristup financijskom sustavu baziranom na dolaru. U EU situacija je puno specifičnija od britanske i američke.
Lukoil upravlja velikim brojem benzinskih postaja diljem EU, uključujući njih gotovo 200 u Belgiji. Također su vlasnici velikih rafinerija u Rumunjskoj i Bugarskoj, dok u Nizozemskoj drže udio od 45 posto u jednom od postrojenja za preradu goriva.
Francuska i Njemačka su još u rujnu pozvale EU da uvede sankcije protiv velikih ruskih naftnih kompanija Lukoila i njegove podružnice Litasco kao dio sljedećeg paketa sankcija, pisao je Bloomberg.
Konačni tekst sankcija nije uzeo prijedlog u obzir. Međutim, na popis je uvrštena Litascova brodarska podružnica u Dubaiju, Eiger Shipping DMCC, povezana s takozvanom "flotom iz sjene", mrežom tankera koji prevoze rusku naftu izvan sustava međunarodnog nadzora.
Osnovni razlog zašto je Lukoil do sada izbjegao direktne sankcije u EU najviše leži u činjenici da je to privatna kompanija. Jedinice Lukoila u EU posluju prema europskom pravu, zapošljavaju lokalne radnike i plaćaju poreze unutar EU. Vlasnička struktura Lukoila izrazito je složena, s mrežom povezanih društava registriranih u više europskih zemalja, uključujući Nizozemsku, Bugarsku, Švicarsku...
Ukoliko EU ne predvidi posebne izuzetke za pojedine sektore, podružnice Lukoila u EU trebale bi biti automatski obuhvaćene režimom sankcija prema "pravilu 50 posto". Ono kaže da, ako sankcionirani entitet posjeduje 50% ili više vlasničkog udjela u nekoj kompaniji, ona automatski podliježe režimu sankcija prema važećim pravilima.
Lukoil Croatia djeluje od 2007. godine te posluje na 45 benzinskih postaja, kako stoji na stranicama tvrtke. Prema dostupnim javnim podacima, prihod Lukoil Croatia u 2024. je iznosio 339 milijuna eura. U 2024. imao je 372 zaposlenika.
Prema podacima iz sudskog registra, osnivač Lukoil Croatia je Lukoil International GmbH sa sjedištem u Beču. Riječ je o austrijskoj tvrtki koja djeluje kao holding struktura za europske podružnice Lukoil grupe. Posluje pod izravnom kontrolom ruske matične kompanije.
Kad je Hajduk potpisao sponzorski ugovor s Lukoil Croatia, u priopćenju je naveo da je matična kompanija društva švicarski Litasco SA. Nismo pronašli podatke da Litasco posjeduje Lukoil Croatia. Litasco je firma, također u vlasništvu PJSC Lukoila, specijalizirana za opskrbu i distribuciju sirove nafte i naftnih derivata, te upravlja prometom i prodajom Lukoilovih proizvoda.
Postoji još jedan izgledan razlog zbog kojeg je Lukoil netaknut, prema mišljenju analitičara.
"Lukoil ima vrlo dobre lobije koji im pomažu u Bruxellesu i diljem Europe. Uvjerili su europske kreatore politike da Lukoil podržava Ukrajinu", rekao je za Politico Martin Vladimirov, viši istraživač energetike u bugarskom think tanku Centru za proučavanje demokracije.
Nakon što je rat počeo u veljači 2022., Upravni odbor Lukoila izrazio je svoju "najdublju zabrinutost zbog tragičnih događaja u Ukrajini".
"Postoji napetost između Kremlja i Lukoila, ali nikada u snu ne bih nazvao Lukoil disidentskom tvrtkom. Nema ruske naftne tvrtke koja nije dobila svoj status bez zaštite Kremlja", ustvrdio je Vladimirov.
Poznati su iznenadni slučajevi smrti ključnih ljudi kompanije. U rujnu 2022. predsjednik uprave Lukoila Ravil Maganov je, prema verziji ruskih vlasti, pao s prozora moskovske bolnice. Nakon nešto više od godinu dana iznenada je preminuo i tadašnji predsjednik Lukoila Vladimir Nekrasov (66). Prošle godine preminuo je potpredsjednik Lukoila, 54-godišnji Vitalij Robertus.
Pitanje je i financira li se Putinov rat u Ukrajini Lukoilovim profitom koji se ostvaruje u Europskoj uniji?
Porezna politika u Rusiji je nedavno pooštrena upravo kako bi se povećali proračunski prihodi. Lukoil je izvijestio da je zabilježio pad neto dobiti od 26.5% (10.12 milijardi dolara) za 2024. godinu, unatoč tome što su prihodi tvrtke porasli.
Aleksandra Prokopenko, neovisna analitičarka, rekla je za Politico još 2023. da će Lukoilu biti teško održati svoju europsku imovinu.
"Naftne kompanije su veliki porezni obveznici u Rusiji i ne osjećam da će europski kupci i europske vlasti tolerirati da tvrtka s ruskim korijenima ostvaruje profit u Europi, a zatim plaća poreze u Rusiji. To je nemoguće", poručila je.
Hrvatskom Lukoilu smo postavili više pitanja, između ostalog i postoje li financijski tokovi kojima novac ostvaren poslovanjem Lukoil Croatia naposljetku dolazi do Lukoila u Rusiji. Pošto nismo dobivali odgovor na upit, zamolili smo žuran odgovor barem na to pitanje.
"Ne, takvi tokovi ne postoje. Hvala", odgovor je koji smo dobili.
Ključni kanal Lukoila u EU čini bugarska rafinerija Lukoil Neftochim Burgas AD. Radi se o kompaniji čiji je glavni dioničar spomenuti Litasco SA.
Spomenuta rafinerija je, zahvaljujući posebnom izuzeću od EU embarga (do kraja 2024.), nastavila prerađivati rusku sirovu naftu. Cilj je bio primati sirovinu preko Crnog mora za preradu unutar Bugarske, a ne izvoz.
Zajednička istraga istraživačkih nevladinih organizacija Global Witness i Centar za istraživanje energije i čistog zraka te neovisnog think tanka Centar za proučavanje demokracije, pokazala je da je Burgas preradio velike količine ruske nafte i izvozio rafinirane proizvode u EU i šire. Navode da je Kremlj tako ostvario značajan porezni prihod, procijenjen na više od milijardu dolara.
Irski poslovno‑istraživački medij The Currency je pisao o tvrtki Lukoil Capital DAC, koja je osnovana u Irskoj, a čija je funkcija izdavanje obveznica na međunarodnim tržištima, prikupljajući milijarde dolara za rusku matičnu tvrtku.
Ukupan iznos obveznica izdanih putem irske podružnice iznosi 2.3 milijarde američkih dolara. Ta sredstva u konačnici stižu do matične tvrtke u Rusiji. Na taj se način formalno poslovalo u skladu s europskim propisima, ali su istodobno zadržani financijski kanali koji bi bili zatvoreni da ih je vodila izravno ruska kompanija.
Politico u tekstu znakovitog naslova "Trump je uspio što EU nije: Ubiti rusku naftu u Europi" napominje kako će odluka SAD-a o sankcijama pomoći EU da zauvijek izbaci rusku naftu.
Navodi se da je finska energetska tvrtka Neste obustavila isporuke goriva podružnici Lukoila, Teboilu. Rumunjski državni tajnik za energetiku, Cristian Bușoi, rekao je za Politico da će Lukoil sada imati "obvezu" prodati svoju rafineriju Petrotel prije roka sljedećeg mjeseca.
Nizozemska vlada sada također vidi brzu prodaju Lukoilovog udjela u svojoj rafineriji na jugozapadu Zeelanda kao "najvjerojatniji scenarij", piše Politico. Iako EU zasad oklijeva uvesti sankcije, čini se da američke i britanske mjere već mijenjaju položaj Lukoila u Europi.
Nakon američkih sankcija, Lukoil je već najavio prodaju svoje cjelokupne inozemne imovine, piše The Moscow Times. Lukoil dodaje da je natječajni postupak već započeo.