Kandidat rumunjske krajnje desnice George Simion vodi nakon prvog kruga predsjedničkih izbora.
Simion nakon više 85 posto prebrojanih glasova vodi s gotovo 41 posto podrške, a slijedi ga centristički kandidat Crin Antonescu s 21 posto te Nicosur dan s 20 posto.
Prema prvim izlaznim anketama Simion je vodio s oko 33 posto, dok su prvi pratitelji Antonescu i Dan imali oko 20 posto podrške.
Nakon objave izlaznih anketa, Simion je rekao da neće izdati povjerenje Rumunja. "Želim od srca zahvaliti svima koji su odlučili glasati" za mene, rekao je u poruci. "Bio je to čin hrabrosti, povjerenja i solidarnosti. Zahvalan sam i uvjeravam ih da njihovo povjerenje neće biti iznevjereno“, naglasio je.
Kandidat Nacionalno-liberalne stranke (PNL) desnog centra Antonescu, konzervativno-liberalni gradonačelnik Bukurešta Dan i bivši socijaldemokratski premijer Victor Ponta u lovu su na drugo mjesto koje bi ih odvelo u drugi krug izbora 18. svibnja, a tada je moguće ujedinjavanje protiv krajnjeg desničara Simona.
Rumunjski predsjednik ima slične ovlasti kao hrvatski, a prvenstveno oblikuje vanjsku i sigurnosnu politiku.
George Simion je vođa krajnje desne stranke Savez za uniju Rumunja (AUR), političke opcije koja se posljednjih godina profilirala kao najglasniji protivnik establišmenta u Rumunjskoj.
Simion se pozicionirao kao glas "običnih ljudi" te snažno kritizira političke elite, EU birokraciju, migracijsku politiku i LGBTQ+ prava. Zbog sličnosti i podrške američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, zovu ga i "rumunjskim Trumpom". Kao otvoreni obožavatelj Donalda Trumpa, često nosi kapu s natpisom američkog predsjednika "Učinimo Ameriku ponovno velikom". Simion kaže da se nada da će postati rumunjski "MAGA predsjednik".
Njegova stranka AUR često koristi tradicionalne i vjerske poruke, a podršku nalazi među konzervativnim dijelom stanovništva, posebno u ruralnim sredinama.
U europskim medijima često je uspoređivan s drugim desničarskim populistima poput Viktora Orbána i Giorgije Meloni, dok ga domaći protivnici optužuju za širenje teorija zavjere, autoritarni stil i bliskost s proruskim stavovima – iako Simion to negira i javno podupire članstvo Rumunjske u NATO-u i EU.
Simion je na 2022. bio žestoki kritičar Rusije i podržavatelj Ukrajine nakon početka rata, no u međuvremenu je prihvatio Trumpov stav prema sukobu, tražeći dogovor i prestanak slanja oružja Kijevu.
Rumunjski predsjednički izbori ponavljaju se drugi put nakon što su oni u studenom prošle godine poništeni zbog navodne ruske umiješanosti.
Ustavni sud je tada poništio rezultate prvog kruga zbog optužbi o ruskom miješanju u korist krajnje desnog kandidata Călina Georgescua. Georgescu, poznat po proruskim i anti-NATO stavovima, iznenađujuće je osvojio 23% glasova, ali je ubrzo bio isključen iz izbornog procesa zbog navodnih nepravilnosti u financiranju kampanje i širenja dezinformacija putem društvenih mreža, osobito TikToka .
Nakon poništenja izbora, Georgescu je podnio žalbe domaćim i međunarodnim institucijama, uključujući Europski sud za ljudska prava, ali su sve odbijene. U međuvremenu, rumunjske vlasti pokrenule su kaznenu istragu protiv njega zbog poticanja na djelovanje protiv ustavnog poretka i podrške fašističkim skupinama, a zabranjeno mu je i kandidiranje na izborima.
Favorit Simion rekao je ranije da mu je cilj osigurati "pravdu" za Georgescua ako pobijedi na izborima. Nije isključio mogućnost da pomogne Georgescuu da dođe do premijerske dužnosti.
Rumunjska se 2025. godine suočava s dubokim socioekonomskim izazovima koji su stvorili plodno tlo za jačanje krajnje desnice. Iako se očekuje umjeren gospodarski rast od oko 2,6% u 2025. godini, zemlja se bori s visokom inflacijom koja bi mogla ostati iznad 5% te s velikim proračunskim deficitom koji je dosegao 8% BDP-a u 2024. i predviđa se da će ostati na toj razini bez značajnih fiskalnih reformi.
Unatoč rastu plaća i povećanoj potrošnji, mnogi građani osjećaju da se ekonomski napredak ne odražava na njihov životni standard. Nezadovoljstvo je posebno izraženo među mladima i u ruralnim područjima, gdje su osjećaji isključenosti i nepovjerenja prema političkoj eliti sveprisutni.
Ova frustracija dodatno je pojačana visokom percepcijom korupcije, neučinkovitosti vlasti te duboko ukorijenjenim klijentelizmom i zarobljenošću države.