Iza tenkova T-80 i nuklearnih projektila Jars stigli su i oni – ne osobito dojmljive letjelice, krhke, s krilima, prevezene na nekoliko kamiona. No prvi put dosad dronovi su u petak bili uključeni u moskovsku paradu povodom Dana pobjede, čime je potvrđen njihov uspon do najubojitijeg oružja na bojištima u Ukrajini.
Vladimir Putin promatrao ih je s tribina u društvu kineskog predsjednika Xi Jinpinga, čija je zemlja pomogla Rusiji u nabavi tehnologije potrebne za njezin sektor bespilotnih letjelica. Za razliku od prigušenih parada posljednjih godina, Putin je ove godine izveo tisuće vojnika i desetke tenkova, dok su lanseri nuklearnih projektila puzali preko kockica Crvenog trga, piše The Telegraph.
Obilježavanje 80. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom nije bilo posvećeno samo približno 27 milijuna poginulih Sovjeta u Drugom svjetskom ratu. Bila je to pažljivo režirana demonstracija tobožnje ruske vojne moći.
Dronovi su revolucionirali ratovanje, a komentatori državne televizije slavili su njihovu učinkovitost na bojištu dok su prolazili pokraj Kremlja. No iza parade i simbolike, analitičari kažu da je sve skupa podsjetnik koliko je Kremlj danas ovisan o vanjskoj podršci.
Dronovi kojima se Rusija najviše hvali dizajnirani su u Iranu, dok je Putin u Moskvi srdačno dočekao sjevernokorejske generale i zahvalio im na pomoći u protjerivanju ukrajinskih snaga iz Kurska. Kina, čiji je predsjednik sjedio tik do Putina, već se dugo optužuje da prikriveno šalje Rusiji komponente za oružje koje Moskva koristi u Ukrajini.
Keir Giles, stručnjak za rusku vojsku iz instituta Chatham House i autor knjige "Tko će braniti Europu?", rekao je za The Telegraph: "U ranijim godinama i desetljećima bilo bi nezamislivo da Rusija javno pokaže kolika je njezina ovisnost o drugim državama kad je riječ o vojnoj potpori i opskrbi opremom. S jedne strane, Rusija želi pokazati da nije izolirana i da iza nje stoji vojna i politička koalicija u sukobu sa Zapadom. S druge strane, to je i dokaz da je ruska predodžba o vlastitoj veličini – kao sili koja ne treba saveznike – srušena."
Na paradi je sudjelovalo oko 11.000 ruskih vojnika, uključujući 1.500 veterana takozvane "specijalne vojne operacije", kako Rusija naziva invaziju na Ukrajinu. Na Crvenom trgu pojavili su se i vojnici iz 13 "prijateljskih zemalja", među kojima su Kina, Vijetnam, Egipat i Mjanmar – Putinov pokušaj da pokaže kako Rusija i dalje ima globalni utjecaj unatoč pokušajima Zapada da je izolira.
Na vozilima su bili izloženi Lancet, Geran-2, Orlan-10 i Orlan-30 – svi usmjereni prema nebu. Orlani se široko koriste za izviđanje i označavanje ciljeva. Lanceti su specijalizirani za nadzor i precizne udare te su zaslužni za uništenje brojnih ukrajinskih tenkova, jednog borbenog aviona i druge teške opreme.
Geran-2 je ruska kopija iranskog drona Šahed-136, samoubilačke letjelice koja se prije masovno koristila u napadima na Ukrajinu, sve dok Rusija nije počela proizvoditi vlastite verzije. Najnovija verzija, Geran-3, navodno koristi turbomlazni motor kojim postiže brzinu do 560 km/h i doseg od 2.500 kilometara. Riječ je o značajnom tehnološkom napretku u odnosu na prijašnje modele, iako ih se rijetko viđa na terenu.
Ukrajinske tvornice su 2024. proizvele oko dva milijuna dronova, a za 2025. cilj je njih čak 4,5 milijuna. Ukrajinski dronovi smatraju se superiornima – izdržljiviji su, smrtonosniji i otporniji na elektroničko ometanje.
No Moskva ubrzano sustiže – barem po brojkama. Rusija tvrdi da može proizvesti 4.000 dronova dnevno i da razvija sve sofisticiranije i brže letjelice dugog dometa. "Ukrajinsko bojište trenutno je mjesto gdje se vojna tehnologija razvija najbrže na svijetu", kaže Giles.
To što su upravo dronovi zauzeli središnje mjesto u moskovskoj vojnoj paradi pokazuje koliko je "ta nova vrsta ratovanja postala dio ruskog vojnog sustava i strateške doktrine".
Na paradama 2023. i 2024. godine Crvenim trgom prošao je samo jedan tenk T-34 iz doba Drugog svjetskog rata. Ove je godine prikazano 180 tenkova i oklopnih vozila – trostruko više nego godinu prije.
Među njima su bili povijesni T-34, zatim T-72 i T-80 iz sovjetske ere, kao i moderni T-90, najnapredniji tenk koji Rusija masovno koristi u Ukrajini. U koloni su bili i oklopnjaci Tigr te borbena vozila pješaštva BMP-2 i BMP-3.
Prema procjenama, Rusija je izgubila više od 3000 tenkova u Ukrajini, dok Kijev tvrdi da je broj veći od 10.000, uz još 22.000 izgubljenih oklopnih vozila. Zbog velikih gubitaka, većinom uzrokovanih dronovima s eksplozivom, Rusija na bojište sve češće šalje zastarjele modele i sve rjeđe ih koristi u ofenzivnim operacijama.
Analitičari su početkom godine primijetili da, unatoč velikoj proizvodnji tenkova i oklopnih vozila, nova vozila ne stižu u Ukrajinu. "Zaključak je bio da ih Rusija zadržava za budući napad na susjednu zemlju – možda čak i na članicu NATO-a", kaže Giles.
"No ta pričuva novijih i reprezentativnih vozila omogućuje Kremlju i razmetanje u projektima taštine poput parade 9. svibnja." Rusko Ministarstvo obrane prošle je godine procijenilo da Rusija ima kapacitete za proizvodnju 100 glavnih borbenih tenkova mjesečno.
Kao podsjetnik na rusku nuklearnu moć, u paradi su prikazani masivni lanseri interkontinentalnih balističkih projektila RS-24 Jars s nuklearnim bojevim glavama. Jars je termonuklearni projektil koji može nositi četiri bojeve glave, svaku programiranu za zasebnu metu, a domet mu je 12.000 kilometara.
Nakon njega prikazani su balistički projektili Iskander, višecijevni raketni bacači Tornado-S, sustavi teških bacača plamena Tosočka te topničko oružje uključujući haubice Msta-S, topove Gjacint-K i Malva – svi korišteni u napadima na Ukrajinu.