Nedostatak radnika već godinama muči domaće turističke djelatnike. Bit će nužni i za ovu sezonu, ali dugoročno, ako želimo održivi turizam, moramo se ponovno okrenuti domaćoj radnoj snazi i podizati kvalitetu usluga, poručili su predstavnici Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela i Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika u HTV-ovoj emisiji "Studio 4".
Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, izjavio je da se u obiteljskim hotelima zapošljava lokalna radna snaga, ali po potrebi i sezonski radnici. Ti su hoteli raspoređeni na području cijele Hrvatske i uglavnom zapošljavaju 15 do 20 ljudi. Istaknuo je i da je nedostatak radne snage počeo još u vrijeme pandemije COVID-a, a kada se nisu mogli pronaći radnici na domaćem tržištu, okrenuli su se prema državama u okruženju hrvatskog govornog područja koji poznaju hrvatski turizam, kulturu i imaju tradiciju u sezonskom poslovanju.
Nedostatak radnika poprilično muči sve veće turističke regije. Stanislav Briškoski, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, Obrtnička komora Istarske županije, objasnio je zašto je tako:
"Imamo jako veliki problem s nekvalificiranom radnom snagom i to nas muči. Ali ne samo da je to naš problem, problem je to cijelog turizma, jer svakodnevno razgovaramo o kvalitetnom turizmu", rekao je i dodao da će s ovakvom radnom snagom biti jako teško.
Sve institucije rade na tome, kazao je, da popratimo to "novo dobro", da uvedemo mlade ljude u turizam, da se pobrinemo da nam iz obrtničkih škola dolazi sve više mladih ljudi.
"Svi smo svjesni toga da moramo povisiti plaće, što i jesmo. Nekad se bježalo iz turizma jer nije bilo slobodnih dana", kazao je Briškoski. Danas je, kaže, normalno da se imaju slobodni dani, da se ne radi više po 12 sati, već normalno radno vrijeme.
Briškoski je nastojao naglasiti da je vrlo teško doći do radnika iz drugih država.
"U početku je to bilo kao nekakva nuspojava novog saznanja što radimo na tržištu pa smo nekako živjeli s time da moramo čekati duže i da su problemi oko birokracije. Onda se malo uspostavila sinergija među nama i s izdavanjem radnih dozvola i MUP-a. Sada, u zadnje vrijeme, to je jedan ogroman problem. Što se događa u zadnja dva mjeseca, ne znam. Ja sam dobio nekoliko poziva iz Rovinja i dijelom iz Istre gdje su stale radne dozvole zadnjih mjesec i pol dana", kazao je.
Napomenuo je da o tome nema obavijesti u MUP-u. Dodao je da mnogi u predsezoni žele otvoriti turističku sezonu te da se onda stvara veliki pritisak na MUP i naglasio da je najveći problem dobiti našu kvalitetnu i kvalificiranu radnu snagu.
Ako želimo održivi turizam, moramo se ponovno okrenuti domaćoj radnoj snazi i podizati kvalitetu usluga, poručuju ugostitelji. Na tom su tragu i odredbe novog zakona o strancima. Klarić naglašava da se treba graditi turizam za budućnost temeljen na lokalnim ljudima, potrebno ih je dobro platiti, pa i privući one koji su otišli iz turizma.
"Stajemo sa širenjem, stajemo s apartmanizacijom, stajemo sa svakodnevnim otvaranjem novih restorana. Potrudit ćemo se da kvalitetu zadržimo u vlastitim objektima. Zadržavanje kvalitete znači neširenje radnog mjesta, kao ni proširenje restorana. Smanjivanjem svojih restorana i širenjem u poslovnom smislu, smanjit ćemo pritisak na potražnju radne snage, uvoznu radnu snagu i posvetit ćemo se djelovanju na domaću radnu snagu", rekao je Briškoski.
"To je moj primjer koji ću sigurno provesti u svom restoranu i gledat ću da ta kvaliteta ostane meni, a da ja mogu odnos između kvalitete i održivosti predati svom gostu. To je jedina stvar, jer ako mi smatramo da ćemo održiv kvalitetan turizam nastaviti u smislu da i dalje tražimo ogromne radne dozvole, uvozimo radnu snagu, kupujemo nove stolove, širimo terase, teško. To sigurno nije održivi turizam", dodao je.