Novinari redakcije njemačkog javnog servisa MDR Investigativ tijekom istraživanja došli su do policijskog dosjea o nacističkom zločincu Josefu Mengeleu, koji se dosad smatrao nestalim.
Dokumenti, koji očito potječu iz arhive argentinske savezne policije, sadrže osjetljive podatke o Mengeleovim boravcima nakon Drugog svjetskog rata – i nadopunjuju dosadašnja saznanja o njegovom bijegu i međunarodnoj tjeralici za njim. Prema informacijama redakcije MDR Investigativ, dosje je iz arhive bio nestao 2002. godine, piše DW.
Iz dokumenata se vidi da je Josef Mengele u veljači 1959. planirao ući u Njemačku. U dosjeu se nalazi i odgovarajući zahtjev upućen argentinskim vlastima – koji do sada nije bio poznat.
Ugledni povjesničar i stručnjak za nacističko razdoblje, Bogdan Musial, detaljno je proučio kopije dosjea i ocijenio ih kao autentične. "Ovaj dosje proširuje naša dosadašnja saznanja. Pokazuje se da su pojedine države očito imale konkretnije informacije nego što se do sada pretpostavljalo."
Mengele je 1959. htio ići u Njemačku - je li to i učinio, ne zna se
"Zanimljivo je to što je u veljači 1959. zatražio putovanje u Zapadnu Njemačku i to pod svojim pravim imenom. Znamo da su postojale glasine, znamo i da mu je otac tada bio bolestan. To se poklapa. I sada imamo potvrdu da je zaista namjeravao doći kao Josef Mengele. To pokazuje da se osjećao sigurno. Rekao je – moj identitet je pravi, osjećam se sigurno i idem čak u Njemačku posjetiti oca."
Dosad su postojala samo nepotvrđena svjedočenja o tome, kaže Musial za MDR Investigativ. Na pitanje je li Mengele zaista ponovno bio u Njemačkoj, njemačko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je za MDR Investigativ da "nema informacija o tome da je Josef Mengele zaista putovao u Saveznu Republiku Njemačku."
Drugi svjetski rat završio je prije 80 godina, u Europi – 8. svibnja. To je bio i kraj Holokausta – ubojstva šest milijuna Židova. U središtu tog genocida nalazio se logor Auschwitz-Birkenau, gdje je ubijeno više od milijun ljudi. U tom koncentracijskom logoru Josef Mengele je "radio kao liječnik".
Mengele je bio zadužen za selekciju – to znači da je birao među zatvorenicima one koji će moći raditi ili služiti njegovim brutalnim medicinskim eksperimentima, odnosno tko će ostati na životu. Ostali su odmah ubijani u plinskim komorama.
Početkom 1945. Auschwitz je oslobodila Crvena armija. Nedugo potom Mengele je nestao. Već u svibnju 1945. saveznici su za njim raspisali tjeralicu zbog masovnih ubojstava.
Kao i mnogi drugi nacistički zločinci, iskoristio je kaos poslijeratnog razdoblja i 1949. pobjegao u Argentinu. Ta zemlja se – kao i mnoge zapadne države – rano usredotočila na borbu protiv komunizma. Nacisti su tada smatrani dobrodošlim saveznicima.
"Sve tadašnje (zapadne) vlade primale su njemačke znanstvenike. Pa i Argentina", kaže Ariel Gelblung iz Centra "Simon Wiesenthal" u Buenos Airesu. Njegova organizacija širom svijeta traga za nacističkim zločincima.
Do danas nije poznato je li Mengele u Argentini zaista radio kao znanstvenik. Financijski je bio zbrinut – podržavala ga je imućna obitelj. Živio je udobno, u vili u jednom od najboljih dijelova Buenos Airesa. Nije bilo očitog razloga za bijeg.
Međutim, krajem pedesetih godina Mengele je navodno dobio informaciju da mu je netko na tragu. Bio je dio mreže bivših nacista koji su međusobno pomagali jedni drugima. Dok se on 1959. sklonio u Paragvaj, Adolf Eichmann – jedan od glavnih organizatora Holokausta – ostao je u Buenos Airesu.
To je za Eichmanna bilo kobno. Izraelska tajna služba Mossad ušla mu je u trag, otela ga i odvela u Izrael, gdje je osuđen na smrt i pogubljen. Josef Mengele je, za razliku od njega, nastavio živjeti na slobodi – prvo u Paragvaju, a zatim u Brazilu.
Redakcija MDR Investigativ imala je uvid u dokumente kod jednog kolekcionara i uspjela ih fotografirati. "Ovi dokumenti potječu iz arhive argentinske policije. Ovdje je zapisano kako su se stvari zaista odvijale – s točnim činjenicama i datumima", kaže kolekcionar koji želi ostati anoniman.
Prema saznanjima redakcije MDR Investigativ, dosje je nestao prije više od 20 godina. Zašto je toliko dugo bio skriven? Policija je, kako tvrdi profesor Daniel Feierstein iz Centra za proučavanje genocida u Buenos Airesu, pokušavala zaštititi samu sebe.
"Prije nego što je Eichmann bio otet, Njemačka je prvi put poslala informacije Argentini i zatražila izručenje Josefa Mengelea." Ali kada su argentinske snage sigurnosti stigle, Mengele je već bio u bijegu. "Upozoren je čak dvaput", kaže Feierstein. Sumnja se da su dojave potekle iz samih policijskih krugova. Pokrenuta je interna istraga. "Ta interna istraga bila je tajna i uklonjena je iz službenih dosjea."
U raznim arhivama u Buenos Airesu, kako navodi MDR Investigativ, ne postoje kopije pronađenog policijskog dosjea. Međutim, identični dijelovi teksta pojavljuju se u drugim dokumentima – što potvrđuje njegovu autentičnost.
Iz dokumenata njemačkog Ministarstva vanjskih poslova proizlazi da je Njemačka tek krajem 1959. Argentini uputila zahtjev za Mengeleovo izručenje. Tri godine ranije, Mengele je pod svojim pravim imenom podnio zahtjev za putovnicu u njemačkom veleposlanstvu.
Argentinska policija očito je znala gdje se Mengele nalazi. Iz dosjea se također vidi da je argentinska policija još u siječnju 1960. bila obaviještena da je Mengele pobjegao u Paragvaj. "Zanimljivo je da je Argentina znala gdje se nalazi. To je nova informacija", kaže povjesničar Musial.
Još iste godine Mengele je pobjegao dalje – u Brazil. Iz dosjea proizlazi da je brazilska policija još od 1963. od argentinskih vlasti tražila sve podatke o Mengeleu – uključujući otiske prstiju i fotografije. To ukazuje da je policija imala konkretne sumnje da se Mengele nalazio na teritoriju Brazila.
Vanjska obavještajna služba BND surađivala je s Mengeleovim pomagačima – a do danas dopušta uvid u vrlo ograničen broj dokumenata.
Na upit redakcije MDR Investigativ, BND odgovara: "Uvid u spise o (...) ratnim zločincima i osobama optuženima za nacističke zločine u Južnoj Americi već su imali znanstvenici i novinari. Ne može se unaprijed reći kada će koji dokumenti biti dostupni javnosti (...)."
Kritičari i danas zamjeraju njemačkoj državi da je vrlo malo učinila na razotkrivanju suradnje i veza s nacističkim zločincima – ili čak da je potpuno zakazala.
S tim se ne slaže povjesničar Musial: "Zakazati bi značilo da je država zaista htjela goniti ih. A u slučaju Mengelea se vidi da te volje uopće nije bilo." Zato, tvrdi on, država nije zakazala. "Naprotiv – bila je uspješna. Jer njezin cilj je zapravo bio: ne goniti."
Mengele je do smrti 1979. živio pod lažnim imenom u Brazilu. Njegov grob otkriven je 1985. Ovaj ponovno pronađeni policijski dosje otvara nova pitanja – o suučesništvu Argentine, Brazila i Njemačke te odnosu prema jednom od najokrutnijih nacističkih zločinaca.