Od 15. svibnja 2025. u Hrvatskoj je na snagu stupila nova Vladina mjera kojom se uvodi obveza trgovcima da redovito objavljuju maloprodajne cijene svojih proizvoda. Radi se o pokušaju povećanja tržišne transparentnosti i suzbijanja inflacije, a mjera je nadahnuta izraelskim modelom koji je pokazao dobre rezultate.
No najdetaljniji uvid u učinke te mjere donosi istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG), koje analizira cijene više od 8 milijuna artikala iz 776 trgovina diljem Hrvatske. Rezultati pokazuju značajne razlike u cijenama među županijama i općinama, kao i potencijalne koristi, ali i ograničenja mjere.
Vlada je trgovcima, točnije supermarketima, hipermarketima, diskontima i cash&carry prodavaonicama, naložila da svakodnevno objavljuju cjenike na svojim internetskim stranicama. Ti trgovci čine oko 19 posto svih maloprodajnih mjesta u zemlji, ali ostvaruju čak 72 posto ukupnog prometa.
Cjenici moraju biti standardizirani, strojno čitljivi i uključivati detalje poput naziva proizvoda, cijene, barkoda, jedinice mjere te tzv. "sidrene cijene" - cijene iz 2. svibnja 2025., koja služi kao početna točka za usporedbu.
>> "Sidrene cijene" od danas u trgovinama: "Sada će se definitivno vidjeti razlika"
Objava se odnosi na šest kategorija: hranu, piće, kozmetiku, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvode za kućanstvo - skupinu koja čini više od 30 posto potrošačke košarice prosječnog kućanstva, prema podacima Eurostata.
Tim s EIZG-a - dr. sc. Marina Tkalec i dr. sc. Ivan Žilić - prikupio je i analizirao cjenike 11 maloprodajnih lanaca: Konzum, Lidl, Plodine, Spar, Kaufland, Eurospin, Studenac, Tommy, KTC, NTL i Metro. Ukupno je analizirano više od 116 tisuća jedinstvenih proizvoda iz 776 trgovina.
Najviše prodavaonica bilo je u Zagrebu (135), Splitsko-dalmatinskoj županiji (85) i Primorsko-goranskoj (74), dok su najmanje zastupljene bile Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Ličko-senjska. U 182 jedinice lokalne samouprave (od ukupno 556) nalazi se barem jedna trgovina čiji su cjenici analizirani. Te jedinice pokrivaju čak 76.6 posto ukupnog stanovništva Hrvatske.
Zahvaljujući strojno čitljivim podacima, EIZG je mogao precizno usporediti cijene istih proizvoda između regija, trgovina i lanaca, uzimajući u obzir geografski položaj svake fizičke prodavaonice.
Istraživanje EIZG-a pokazuje velike razlike u cijenama između regija. Prosječne cijene proizvoda bile su najviše u Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji, koje su bile 7.9%, 7.4% i 5.8% skuplje od referentne – Sisačko-moslavačke županije.
Među skupljim županijama našli su se i Grad Zagreb te Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija. S druge strane, najjeftinije su, uz Sisačko-moslavačku, bile Koprivničko-križevačka, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska.
Analiza uključuje i regresijski model koji uzima u obzir zastupljenost pojedinih trgovačkih lanaca po županijama. Rezultati ostaju slični – jadranske županije i Zagreb su među najskupljima, dok je kontinent znatno povoljniji.
EIZG je dodatno analizirao i razlike u cijenama na razini općina i gradova. Zbog malog broja proizvoda koji su prisutni u svim jedinicama lokalne samouprave (JLS-ovima), istraživači su se usredotočili na proizvode dostupne u svim županijama.
Model je pokazao da su najskuplji JLS-ovi redom: Sali, Starigrad, Vis, Šestanovac, Okrug, Vir, Privlaka, Vrsar, Tkon, Gornji Kneginec, Vela Luka, Hvar, Vrsi, Stari Grad i Tisno - većinom turistička mjesta.
Na primjeru kefira (Vindija, 1 kg), koji je dostupan u 738 trgovina, istraživači su zabilježili čak 11 različitih cijena - od najniže 2.09 eura do najviše 3.19 eura. Coca-Cola Zero (1 l) imala je 13 cijena, s rasponom od 1.40 do 1.85 eura.
Prema EIZG-u, rezultati potvrđuju da cijene istih proizvoda variraju ne samo među regijama već i unutar istih županija i među različitim trgovinama istog lanca. Takva heterogenost može imati izravne posljedice na životni standard građana, ovisno o mjestu stanovanja.
Osim toga, mjera omogućuje razvoj alata za praćenje cijena u stvarnom vremenu. Neki takvi alati već postoje - primjerice platforme cijene.dev i usporedicijene.info, koje preuzimaju objavljene cjenike i omogućuju usporedbu cijena po lokaciji.
EIZG u svom istraživanju ističe da veća dostupnost podataka može pozitivno utjecati na ponašanje trgovaca i potrošača. U Izraelu je nakon uvođenja slične mjere došlo do smanjenja cjenovne razlike među trgovinama i ukupnog pada cijena. No učinci mjere ovise i o drugim faktorima.
Primjerice, potrošači možda neće uvijek birati najjeftiniju opciju zbog udaljenosti, navika, kvalitete usluge ili jednostavno zato što nisu spremni pratiti više izvora informacija. Slično pokazuje i nedavno istraživanje iz pograničnih područja Austrije i Njemačke, na koje se u svom radu poziva i EIZG.
Istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb prvi je sveobuhvatni pokušaj analiziranja maloprodajnih cijena na temelju javno dostupnih podataka. Iako mjera pokriva samo dio tržišta, EIZG-ovi rezultati pružaju uvid u regionalne razlike u cijenama i otvaraju prostor za bolje razumijevanje tržišnih kretanja.
Za budućnost, EIZG sugerira proširenje transparentnosti i na druge dijelove opskrbnog lanca - poput proizvođača i distributera - čime bi se dodatno ojačala kontrola nad formiranjem cijena i unaprijedilo oblikovanje ekonomskih politika.