LIJEČNICI su 2020. godinu proveli na prvim crtama borbe i to s nevidljivim neprijateljem, o kojem do tada nisu znali apsolutno ništa. Pandemija koronavirusa je posve promijenila svijet i liječnicima je zadala velike probleme. Moraju se boriti protiv virusa o kojem ne znaju mnogo, ni kako reagira. O svemu tome smo razgovarali s prof. dr. Duškom Kardumom koji je gastroenterolog-hepatolog u KB-u Dubrava.
Prof.dr. Kardum je liječnik s 30 godina iskustva koji predaje i na Zdravstvenom studiju u Zagrebu, Sveučilištu Sjever u Varaždinu te na Medicinskom fakultetu u Osijeku, a kompletno je promijenio život otkako se pojavila pandemija koronavirusa. Umjesto dosadašnjeg liječenja pacijenata s bolestima jetre, već se gotovo godinu dana bavi liječenjem covid-pozitivnih pacijenata na intenzivnoj. Upravo je on bio jedan od liječnika u Dubravi koji je krenuo liječiti zaražene s dotad posve nepoznatim virusom, o kojemu se u ožujku apsolutno ništa nije znalo.
"Nismo bili oduševljeni konceptom da jedna bolnica i to naša bolnica bude covid-bolnica"
Za Index je ispričao svoju priču o tome što su proživljavali tada, kakva je situacija sad u bolnici, a naveo je i kako ih je sve u ožujku virus zatekao nespremne.
"Covid-19 smo svi nespremno dočekali, nismo znali ni mi, niti itko drugi na svijetu išta o tom novom virus, no brzo smo se organizirali iako smo, moram priznati, ostali itekako zatečeni kad smo imenovani covid-bolnicom. Nismo bili oduševljeni konceptom da jedna bolnica i to naša bolnica bude covid-bolnica u Zagrebu i široj regiji, jer smo uz to što smo imali klinike i zavode visokog stupnja izvrsnosti i jedina bolnica u Zagrebu izuzetnih arhitektonskih rješenja te građevinsko-statičkih kvaliteta koja nije stradala ni u nedavnom potresu. No prihvatili smo i to da smo covid-bolnica i tad su nam počeli dolaziti prvi pacijenti, tada pretežito stariji", započeo je priču prof. dr. Kardum.
Navodi kako su se javljali i prvi problemi s uvjetima rada i za njih liječnike, ali i za medicinske sestre, za koje navodi da su u cijeloj priči najveći junaci jer su 24 sata uz pacijenta.
"I mi smo 24 sata uz pacijenta, ali medicinske sestre i tehničari su za njih drugačije vezani. Stoga ih moramo čuvati kao zjenicu oka. Kad su nam krenuli prvi pacijenti, najteži su nam bili posve novi uvjeti rada i (ne)organizacija. Dio bolnice koji je bio naš čuveni Zavod za mikrobiologiju se ugasio i na to smo mjesto, kao i na Klinici za psihotraumu, smještali prve pacijente, tamo nam je bio taj prvi covid-odjel. Prva iskustva su nam bila šokirajuća, ljudi su brzo umirali, bili su uglavnom starije životne dobi, od 75 godina na više", kazao je prof. dr. Kardum.
Njegov najteži trenutak u dugogodišnjoj karijeri
Tada mu se, kaže, u njegovoj dugogodišnjoj karijeri, dogodio najteži trenutak.
"Iako smo mi u bolnici naviknuti na umiranje, nismo naviknuti na taj intenzitet umiranja i da nismo mogli baš ništa napraviti da bitnije utječemo na stope smrtnosti. To mi je bio najteži moment u karijeri", kaže nam prof. dr. Kardum koji je 1991. završio medicinu, a uz to je prošao i sva ratišta osim Vukovara.
"Ja sam imao iskustva tog šoka, kad izađete iz klupa direktno na ratište. Navikao sam tad na umiranja od metaka, no ovo je nešto sasvim drugo. Ovdje smo vidjeli svu svoju ograničenost", kazao je.
Tako je opisao situaciju od proljeća. Potom je, kaže, došlo ljeto, stvari su se malo smirile, broj zaraženih je pao, malo su predahnuli, ali iz svega toga su izašli ranjeni, svatko na svoj način.
"No malo smo odahnuli tada, nešto je bilo iza nas, ipak smo uspjeli dosta njih spasiti, vratiti kućama, ali taj ožiljak, toga nekog broja umrlih, dosta nam je teško to sve skupa palo, no tad se činilo kako je to iza nas. Onda je došao period zbog kojeg zamjeram i Stožeru i vladi, kad su se svi cijelo vrijeme ponašali opušteno. Zar je moguće da je toliki prioritet taj financijski dio da su se pogubili svi mogući kriteriji. Politika polako, ali sigurno postaje jedina mjera u procjeni, Stožer se polako gubi u njenoj sjeni, glas ostale stručne javnosti se ignorira i rezultat svega je nepravovremena i neadekvatna priprema za drugi val. U javnosti je stvorena relaksirajuća atmosfera kao da drugog vala neće biti ili kao da će to biti blago, a krenulo je žestoko. KB Dubrava je ponovo zatvorila svoje klinike, zavode i odjele, svoje bolesnike prepustila drugim okolnim zdravstvenim ustanovama, s time je započeo i dio odlazaka vrhunskih liječnika i sestara. Postali smo isključivo covid-bolnica", istaknuo je prof. dr. Kardum.
"Drugi val je krenuo silovito, ostali smo iznenađeni, imali smo osjećaj da to nije isti virus"
Ni tadašnja uprava bolnice se, navodi, nije dobro snašla u svemu, a medijski napisi o bolnici bili su uglavnom opravdani. U bolnici je vladalo iznimno nezadovoljstvo, tvrdi.
"I onda je drugi val krenuo silovito. Ostali smo iznenađeni, imali smo osjećaj da to nije isti virus, počeo je nemilosrdno kositi sve pred sobom. Više nisu umirali stariji, već se dob umrlih spuštala i do tridesetih godina života, a uz to nam se počeo događati strahovito veliki priljev pacijenata i krenula su umiranja u visokim brojevima, počeli smo se približavati brojkama susjeda kojima smo u travnju vikali da smo mi pobijedili virus. Ovo sad, ovaj drugi val je jedna potpuno druga situacija, u kojoj imamo svakodnevni pritisak na bolnicu", opisao nam je prof. dr. Kardum.
"U par navrata sam bio u situaciji da kao nadslužba koja djeluje kao neka vrsta koordinatora između odjela, intenzivnih jedinica i prijema zatvaram bolnicu jer u tim trenucima više nismo imali nijednog slobodnog kreveta", dodao je.
Vapaji medicinskog osoblja KB-a Dubrava potom su učinili svoje i polako im je počelo pristizati u pomoć i medicinsko osoblje iz drugih bolnica kao što su Rebro, Vinogradska, Klaićeva, Sveti Duh, Merkur...
"Iako su nam počeli dolaziti iz drugih bolnica, sve je to obzirom na priliv bilo nedostatno, no relativno smo se brzo opet skupili jer smo profesionalci i sad u bolnici imamo 6 intenzivnih jedinica s respiratorima, 80 i više respiratora i tamo su smješteni najteži pacijenti. Drugi dio čine odjeli s pacijentima koji su na visokim protocima kisika kojima se daje i do 60 litara kisika u minuti, dok treći dio čine odjeli s najlakšim pacijentima, koji su na običnoj maski s 5 do 10 litara kisika u minuti", objasnio nam je prof. dr. Kardum.
"Ovo je rudarski rad"
Covid-pacijenti su sad, dodaje, popunili sve odjele u KB-u Dubrava, a kapaciteti su se popunili strelovitom brzinom.
"To je rudarski rad. I sestre i tehničari i mi dva puta u smjeni ulazimo po 4 sata u tim posebnim odjelima, u kojima je jako teško biti, s dvostrukim i trostrukim rukavicama. Kad trebate reanimirati ili učiniti neki drugi zahvat pacijentu, to je onda posebno teško i treba još više napora ulagati nego u situacijama kad reanimirate pacijenata koji nije zaražen. Dosta se i nas razboljelo i to ne samo inficiranjem virusom, nego i drugim razlozima jer kad izađete iz tih prostora morate se vani presvlačiti, na hladnom i lako se razbolite. Bio je to jedan od potpuno nenormalnih uvjeta rada", istaknuo je.
Opisao nam je kako je jedan dan u dežurstvu, nakon što se presvukao, razgovarao s kolegama i svi su došli do istog zaključka oko toga koji im je najteži dio situacije u ovoj pandemiji.
"To su definitivno velike brojke umrlih pacijenata. U našoj smo struci naviknuti na umiranja, ali ovaj je način posebno težak. Raspolažete s nekoliko terapijskih mogućnosti u liječenju covid-bolesnika, kao i ostali u svijetu, no ta bolest jednostavno uzima svoj danak. Sjećam se kad mi je proljetos dr. Nela Sršen rekla da je kod njih pomor, a sad se to eto događa i kod nas. Upravo zato ne razumijem ova ponašanja još uvijek znatnog dijela naših građana, vidio sam nekidan slike iz Splita. Nemam ništa protiv da ljudi izađu na zrak, ali ne na ovaj način. Ljudi se ponašaju kao da se ovo događa nekome drugome i jednog dana će netko morati odgovarati za ovu situaciju", smatra prof. Kardum.
"Ponosan sam na svoje kolege"
Navodi kako je unatoč svemu izuzetno ponosan na svoje kolege, a posebno na medicinske sestre i tehničare koji su pokazali visoki stupanj profesionalnosti. Tome, navodi, svakodnevno svjedoči. Medicina je, kaže, poziv a ne samo posao.
Sadašnja situacija uzrokuje, navodi, strah i neizvjesnost među ljudima, a iako imamo strože mjere i dalje su nam brojke jako visoke. Moramo svi zajedno puno toga još mijenjati u našem življenju i ponašanju.
"Radim na odjelu gdje su najteži pacijenti uglavnom priključeni na respiratore, mi koji smo s njima, koji o njima skrbimo, svako jutro raspravljamo o svim pacijentima, pokušavamo shvatiti zašto je umrlo toliko pacijenata, pogotovo kad za nekog ne bismo ni pomislili da će umrijeti. Potom analizirate sebe i postupke, jesu li dani lijekovi na pravi način, u pravo vrijeme i u 99 posto slučajeva je taj medicinski dio potpuno ispravan, naš postupak je potpuno ispravan. Postupamo po istim ili gotovo istim smjernicama kao i naše kolege u Europi, a je li se dogodilo nešto s virusom, načinom zaraze ili imunološkim odgovorima pojedinaca, to je jedna duga stvar", kazao je.
Kaže da bi trebalo provoditi obdukcije nad pozitivnim pacijentima koji su preminuli
Pobornik je toga da se pacijenti s covidom-19 šalju na obdukciju kako bi se neke stvari razjasnile, iako je svjestan toga da je to velik posao.
"Ne znam zašto se to ne radi barem u nekim situacijama; bilo bi od velike koristi razjasniti je li netko umro od covida-19 ili s njim i kakve su eventualno patohistološke promjene u tkivima i organima tih bolesnika. Nedavno sam imao pacijenticu starije životne dobi koja je pretrpjela moždani udar, a bila je i pozitivna. Imala je i hipertenziju i dugogodišnji dijabetes, no zbog covida-19 je poslana direktno u našu bolnicu, umrla je nakon dva dana. Ja sam ispisivao gospođu i kao prvu dijagnozu nisam stavio covid-19 nego moždani udar", obrazložio nam je svoje razmišljanje dr. Kardum.
Posebno ga smetaju insinuacije određenog dijela javnosti koji za umrle govore da su ionako bili stari.
"Strašno je to da smo pravo na život ljudi počeli gledati kroz životnu dob", kazao je.
"Ne znam koja je definicija starosti, za mene je mlad i onaj s 50 godina. I mogu reći da imamo sve više mladih koji razvijaju tešku kliničku sliku, no to ne sprječava stanovništvo u kršenju epidemioloških mjera. Evo vam dokaza suludog ponašanja. Prije izvjesnog vremena zvale su me kolege iz Čakovca da imaju gospodina od 72 godine koji u životu nije bio kod liječnika, ne uzima nijednu tabletu, cijeli život se bavi pčelarstvom i bio je zdrav. Školovao je unuku od 21 godinu i onda je odlučila vikend provesti na nekom tulumu na kojem je pokupila virus, nije imala simptome i vratila se kući djedu kojeg je zarazila i koji je u roku 24 sata razvio teške simptome i završio na visokom protoku kisika, a potom je intubiran. Radi pogoršanja stanja prebačen je k nama i gospodin je nažalost preminuo te večeri", rekao je.
O mladima i njihovom razvijanju teških simptoma
Osim toga, kaže da ne treba zaboraviti kako i neki mladi razvijaju dosta teške simptome.
"Ova sadašnja uprava bolnice prepoznala je ozbiljnost situacije, organizacijski i sadržajno pokušava stvari gurati nabolje. Među ostalim otvorili smo i post-covid ambulante, pratimo pacijente koji su se oporavili, vidimo da virus ostavlja tragove i promjene kroničnog tijeka ne samo na respiratornom sustavu, već i na drugim organskim sustavima. Na primjer, 30 posto zaraze covidom-19 započinje s probavnim smetnjama. Preživljavanje je više na strani mlađih pacijenata, no primijetili smo sklonost težim kliničkim slikama i kod mladih, tako da ne možete generalizirati ovu pandemiju i reći da u njoj umiru samo stari i bolesni", kazao je.
Kao strašnu činjenicu u jeku ove pandemije ističe iskustvo kolega iz manjih bolnica za koje tvrdi da su bili u situaciji da moraju odlučivati kome će dati respirator.
"Nasreću još nisam došao u tu situaciju, ali kolege iz drugih bolnica jesu i to ih obilježi za cijeli život. To je zaista stresno iskustvo. Nadam se da nikad neću morati odlučivati kome spašavati život", dodao je.
Tvrdi da je problem što u Hrvatskoj nisu na vrijeme uvedene adekvatne mjere i na taj način se više pomoglo zdravstvenom sustavu i njegovim korisnicima.
"Zatvorili su kafiće i restorane koji nam nisu bili žarišta, većina kafića je s terasama i tamo su se ljudi uglavnom držali epidemioloških mjera. Odmah su se trebali zatvoriti noćni klubovi i slična mjesta za koje smo se bezbroj puta uvjerili da se u njima ne pridržavaju epidemioloških mjera, što se nije učinilo. Isto tako ne možete reći da mi u Zagrebu i u drugim gradovima ne znamo gdje se okupljaju ljudi na ilegalnim kućnim zabavama, u takve je prostore trebalo upadati. Kolegica iz Maribora rekla nam je kako policija obilazi lokalne vikendice, koje su bila mjesta okupljanja i žarišta infekcije", kazao je prof. dr. Kardum.
Usporedio Hrvate i Nijemce u pandemiji
"Zašto su Nijemci toliko disciplinirani, oni vjeruju u ono što njihova kancelarka Angela Merkel govori, bez političkih kalkulacija, što kod nas na žalost nije slučaj", istaknuo je dr. Kardum.
Neke stvari je trebalo ranije poduzeti i s pravim ciljevima, navodi.
Ističe kako Hrvatska ima gorući problem s covidom-19, no da ne treba zanemariti ni druge kronične bolesti poput onih kardiovaskularnih i metaboličkih, a osobito karcinoma.
"Pitam se jesmo li se na ispravan način pripremili po tom pitanju u organizacijskom i tehničkom smislu kako bi i ova populacija bolesnika bila adekvatno zbrinuta. Mi u KB-u Dubrava, dok nismo bili covid-bolnica, skrbimo za oko 300.000 do 400.000 pacijenata, plus oko 50.000 iz cijele Hrvatske. Što je sad s tim ljudima, dobivaju li oni potrebnu i pravovremenu medicinsku pomoć, ako nisu pozitivni?" pita se dr. Kardum koji navodi kako je za sve sad jedini spas cjepivo.
"Ono će nam dati predah, no i tu se vode razne rasprave. Moj stav je da ovog trena nemamo lijek za ovu bolest i nemamo boljeg izbora, imamo pandemiju koja se ne obuzdava i cjepivo je za sada jedini način da se bolest dovede pod kontrolu", kazao nam je na kraju.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.