Američki predsjednik Donald Trump očito je započeo svjetski trgovinski rat predstavivši nove carinske stope. Pritom je rekao kako su drugi dosad iskorištavali američku velikodušnost. Je li u pravu?
Na "dan oslobođenja" (kako ga je sam nazvao) rekao je da će uvesti 10-postotne carine na sav uvoz u Sjedinjene Američke Države, pored viših carina za neke od najvećih trgovinskih partnera zemlje. Uvoz iz Europske unije bit će opterećen carinom od 20%, Ujedinjenog Kraljevstva 10%, Srbije 37%, BiH 35%...
>> Trump pokrenuo svjetski trgovinski rat. Prijeti ekonomski slom
Trump je jasno dao do znanja koje ciljeve želi postići tim carinama: vratiti proizvodnju u SAD, odgovoriti na nepoštene trgovinske politike drugih zemalja, povećati porezne prihode te potaknuti strože mjere protiv migracija i krijumčarenja droga.
Govoreći na događaju u Bijeloj kući, rekao je da će se jučerašnji dan "zauvijek pamtiti kao dan kada je američka industrija ponovno rođena, dan kada je američka sudbina vraćena i dan kada se Amerika ponovno počela bogatiti".
Dok je pokušavao objasniti i opravdati svoju politiku, Trump je igrao na ulogu žrtve. "Desetljećima su našu zemlju pljačkali i silovali narodi bliski i daleki, prijatelji i neprijatelji podjednako", rekao je.
Nastavio je govoreći da su američki radnici u industrijama čelika i automobila, poljoprivrednici i kvalificirani obrtnici patili.
"Promatrali su u agoniji kako su strani lideri ukrali naše poslove, strani varalice opustošili naše tvornice, a strani lešinari razderali naš nekada prekrasan američki san. Imali smo američki san o kojem se više ne govori toliko", rekao je.
Je li Trump u pravu da dosadašnje carine, odnosno ekonomske politike drugih zemalja prema Americi nisu bile poštene?
Važeće carinske stope na američku robu u većini zemalja ne odgovaraju onome što je Trump objavio. Primjerice, na popisu američkog predsjednika stoji da Europska unija obračunava 39%-tne carine i ostale naknade na američku robu, no prava stopa je bitno manja ili carine uopće nema.
Financijski komentator američkog dnevnog lista New Yorkera i suradnik Atlantica James Surowiecki ustvrdio je na X-u da se do konkretnih stopa došlo podjelom američkog trgovinskog deficita s izvozom konkretne zemlje u SAD.
"Oni zapravo nisu izračunali carinske stope i necarinske barijere, kao što tvrde. Umjesto toga, za svaku zemlju su uzeli američki trgovinski deficit s tom zemljom i podijelili ga s izvozom te zemlje u SAD", napisao je i objasnio da je to besmislica.
>> Američki novinar na X-u razotkrio Trumpovu besmislicu prilikom izračuna carina
Na primjer, EU ima carinu od 10% na uvoz automobila iz SAD-a, dok SAD naplaćuje samo 2.5% za europske automobile. To je za Trumpa ključan argument jer EU izvozi automobila u SAD u vrijednosti od 56 milijardi eura godišnje.
EU također koristi porez na dodanu vrijednost. Stope se kreću od 15% do 27%, što povećava cijenu američkih proizvoda u Europi. Trump je ovo označio kao "nepoštenu praksu" jer SAD nema sličan porez.
Međutim, razlika u prosječnim stopama carina između SAD-a i EU je mala, oko 0.5% (EU 3.9%, SAD 3.4%) kada se gleda ukupna trgovina. Ovo sugerira da razlike nisu drastične na agregiranom nivou, iako postoje velike razlike u pojedinim sektorima, poput automobilskog.
Premda postoje primjeri visokih carina prema SAD-u (Srbija je npr. naplaćivala SAD-u carinu od 74 posto na neke proizvode, Indija 26% itd.), analitičari smatraju da su američke mjere preoštre i da ne uzimaju u obzir širi kontekst trgovinskih odnosa.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da Trump nije u pravu.
"Ne, nije u pravu. Carinske stope koje je naveo u svom nastupu za javnost, prije svega domaću, a onda i međunarodnu, ispisane na nekakvoj ploči, nisu istinite. Na stranu što je to komunikacijska metoda iz 19. stoljeća - ne radi se o točnim podacima.
U okviru Generalnog sporazuma o trgovini i carinama Svjetske trgovinske organizacije carinske stope su se multilateralno spuštale. I nisu bile tako visoke kao što on govori. Možda kineske jesu, tu nemamo sve podatke, ali što se tiče EU, sigurno nisu", kazao je.
EU je bila posebno tolerantna prema uvozu digitalnih usluga. Bilo je razgovora o tome da se uvedu posebni porezi, ali ipak nisu. Američke tehnološke kompanije prodaju digitalne usluge na europskom tržištu bez poreza ili carina, od Googlea do Netflixa, Ubera ili Airb'n'bja. Booking je potpuno dominirao na tržištu. EU, doduše, nije razvijala digitalne usluge, nego ih je preuzimala iz Silicijske doline.
Američke carine su postojale i ranije, Trump je samo podigao osnovnu stopu. I to je politički motivirano, politički potez u funkciji marketinga koji u sadržajnom smislu neće imati posebnog učinka, osim što će prikupiti nekoliko desetaka milijardi dolara carina, što će pomoći da se smanji javni dug, o kojem Trump ne govori, a koji je itekako visok", kaže.
Ekonomski analitičar Predrag Bejaković govori da su razlike postojale, ali da su bile neznatne.
"Neke su bile posljedica navika, stavova određenih vlada - neke su vlade štitile gospodarstvo jače, neke slabije - ali nigdje nije postojala tolika razlika. Neke od tih stopa bile su iste godinama, na njih su se ljudi naviknuli.
Amerika nije bila nikakva žrtva, kako to Trump pokušava prikazati. Puno stvari on vadi iz konteksta. Amerika je imala itekakve koristi od jeftinijih proizvoda za svoje građane zahvaljujući tim razlikama", rekao je Bejaković.
"Sad je problem jer je za neke zemlje stope enormno povećao. Hrvatska je na onih 20 posto Europske unije, Srbija na 35 posto, Bosna i Hercegovina na 35 posto. To su ogromne brojke za tako malene zemlje.
Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, govori kako su carine jako opasne, ali i da je posebno opasno mijenjanje stavova. Ne zna se na koliki je period uveo carine, koliko će trajati, hoće li se zaboraviti sve skupa za tjedan dana...
Mnoštvo analitičara, ljudi poput Stieglitza, govore kako Trump nije u pravu. U ovom slučaju vidi se njegova ekonomska nepismenost, a strašno je da ljudi koji ga okružuju, koji bi se trebali razumjeti u ekonomiju, to podržavaju", kazao je Bejaković.