Ilustracija: Index (FaH)
POREZNA uprava utvrdila je kako kod Milana Bandića, aktualnog gradonačelnika Grada Zagreba, postoji porezni dug od 17.534.759 kuna. Tako stoji u rješenju Ministarstva financija, a riječ je o drugostupanjskom upravnom postupku. Kao što smo već pisali, da se Bandić pred same izbore ne pojavi na famoznoj poreznoj listi srama, pobrinuo se njegov odvjetnik Marijan Hanžeković. Naime, Upravni sud neuobičajenom je brzinom, u samo tjedan dana nakon podnesene tužbe, dozvolio "odgodni učinak tužbe do okončanja upravnog spora".
> IMAMO DOKUMENT Bandić je dužan gotovo 18 milijuna kuna poreza
Mjesečna uplata Bandiću veća od godišnjeg prihoda
Ministarstvo financija utvrdilo je kako je Bandić, nakon završetka predizborne kampanje za predsjednika 2009. godine i dalje nastavljao primati novac na žiro-račun koji je otvoren u svrhu predsjedničkih izbora. Tako je u 2010. godini Bandić primio 5,4 milijuna kuna, u 2011. godini 14,1 milijun kuna i u 2012. godini 5,2 milijuna kuna.
Ministarstvo financija, odnosno Porezni nadzor, utvrdilo je kako je Bandić primao uplate od ljudi čiji je godišnji dohodak manji od uplate Bandiću te kako se radi o ljudima koji su zaposleni u gradskim i državnim institucijama.
"Utvrdilo se da se radi o građanima koji su zaposlenici gradskih ili državnih institucija koji su u jednom mjesecu donirali više novca od ostvarenog vlastitog godišnjeg dohotka te kako su donacije izvršene nekoliko mjeseci nakon što je novoizabrani predsjednik stupio na dužnost", stoji u Rješenju Ministarstva financija.
Tvrtka nema novca za izvući se iz gubitka, ali ima za Bandića
No to nije jedina nelogičnost uplata na Bandićev račun pa je tako Ministarstvo financija otkrilo nekoliko primjera da su na njegov račun uplaćivale i tvrtke koje su bile i financijskim poteškoćama.
"Primjerice, trgovačko društvo koje ostvaruje milijunski gubitak donira više desetaka tisuća kuna ili društvo koje ostvaruje zanemarivu dobit donira više tisuća kuna", stoji u Rješenju Ministarstva financija.
I u 2012. godini nađene su uplate na Bandićev račun, iako je završno financijsko izvješće predano Državnom izbornom povjerenstvu još 1. veljače 2010. godine. No Bandić je tijekom cijelog postupka tvrdio kako je riječ o namjenskim sredstvima za potrebe izborne kampanje.
Po zakonu najviše su smjeli uplatiti 30 tisuća kuna, a uplaćivali mu po 90 tisuća kuna
"Prikupljanje sredstava za financiranje izborne promidžbe kao strogo ciljana aktivnost, provodi se zbog pokrivanja troškova dolazeće izborne kampanje te se kao takva uvijek odnosi za predstojeće izbore. Radi se o aktivnosti pro futuro", tvrdi Ministarstvo financija koje je otkrilo da je Bandić za potrebe parlamentarnih izbora 2011. godine otvorio posebni žiro-račun za uplate donacija, no na račun otvoren za predsjedničke izbore novac je i dalje stizao.
Također, utvrđene su i nepravilnosti prema kojima je Bandić u 2012. godini primao donacije od fizičkih osoba od 90 tisuća kuna, iako je zakon početkom godine izmijenjen pa je najmanja donacija fizičke osobe mogla biti 30 tisuća kuna. No procesuiranje ovog prekršaja, navodi se u Rješenju, ne spada u nadležnost poreznog tijela.
Anonimni građani u tjedan dana uplatili Bandiću 14,1 milijun kuna
Porezni nadzor otvorio je pitanje uplata od 14,1 milijun kuna na Bandićev račun u 2011. godini. Naime, utvrdili su kako je riječ o donacijama "pretežito anonimnih građana" koji su dolazili u poslovnicu banke ili Fine te uplaćivali bezgotovinski ili gotovinski iznos.
"U roku od sedam radnih dana anonimni građani uplatili su 13,5 milijuna kuna, dok je cjelokupno ostvaren primitak na računu za potrebe financiranja predsjedničkih izbora u iznosu od 14,1 milijuna kuna. Ove uplate došle su isključivo od građana, fizičkih osoba i to pretežito anonimnih", stoji u Rješenju, dok je Porezni nadzor na tri stanice objašnjavao sve nelogičnosti uplata za Bandića.
Donacije za osobnu potrošnju
Porezni nadzor je utvrdio kako je novac s Bandićeva računa, za koje je on tvrdio da je strogo namjenski za potrebe kampanje, završavao dijelom i za podmirivanja troškova osobne potrošnje članova obitelji. No Bandićeva obitelj u prvostupanjskom postupku tvrdila da je da su trošili novac od vlastitih izvora rada i obiteljskog naslijeđa, da bi naknadno promijenili iskaz te tvrdili kako su se morali zadužiti kod jedne fizičke osobe te da su zapravo trošili novac od pozajmice.
"Odredbama Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Hrvatske i Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata nije postojala zabrana primanja donacija nakon završetka izborne promidžbe i obveza vraćanja donacije donatoru. Smatramo da je ove uplate potrebno tumačiti kao donirana sredstva za zatvaranje troškova iz prethodno održane kampanje", tvrdili su Bandićevi branitelji u žalbi Ministarstvu financija. No drugostupanjsko tijelo tu je žalbu kao i ostale primjedbe na postupak Poreznog nadzora odbio.
Upravni sud na ruku Bandiću: Bila bi šteta...
Podsjetimo kako je Rješenje Porezne Uprave, odnosno Ministarstva financija postalo izvršno krajem veljače ove godine, a upravo kada se Bandić trebao pojaviti na famoznoj poreznoj listi srama, Upravni sud je u samo tjedan donio odluku da se odluka Porezne uprave odgađa sve do završetka postupka, odnosno dok Bandić ne iskoristi sve mogućnosti žalbe. Riječ je o neuobičajenoj brzini Upravnog suda, a u Rješenju Upravnog suda stoji da se "dopušta odgodni učinak tužbe".
"Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu", stoji u obrazloženju Upravnog suda, u kojem se dodaje da se Bandić pozvao na "izvjesnu štetnu posljedicu koja bi za njega nastupila izvršenjem Rješenja".
Bandić se umjesto odgovora odlučio na prijetnje
Bandića je pred Upravnim sudom predstavljalo odvjetničko društvo Marijana Hanžekovića koje je tvrdilo da bi ovako veliko porezno opterećenje moglo imati karakteristike konfiskacije.
"To se više ne bi moglo tretirati kao porezna mjera, nego kao mjera kaznene politike", tvrdili su Bandićevi odvjetnici.
"Pravorijek ću potražiti na sudu. Objavili su nešto pravno protuzakonito. Učinili su kazneno djelo. Tužit ću i Poreznu upravu i Index. Ali to će učiniti moj odvjetnik, odnosno već je jutros to učinio. Ne smijem o tome govoriti. Ali objavljivanje tih stvari prije nego što se konačno presudi je kazneno djelo", rekao je Bandić dan nakon što je Index objavio vijest o poreznom dugu od gotovo 18 milijuna kuna.
Ništa do sada nismo primili
U pripremi članka o poreznom dugu Bandić nije htio sudjelovati, odnosno nije htio odgovarati na postavljene pismene upite. No zato su Indexu prijetili kaznenom prijavom iz odvjetničkog ureda Marijana Hanžekovića i prije objave članka jer smo im poslali upit vezan uz Bandićev porezni dug.
"Upućujemo na odredbe Općeg poreznog zakona po kojem je postupanje pred poreznim tijelom tajno i povreda tajnosti postupka je kazneno djelo te smo primorani zatražiti zakonsku zaštitu nadležnih državnih tijela", stajalo je u odgovoru odvjetničkog ureda Hanžeković Indexu.
Dosad Index nije zaprimio niti je posjedu informacije o tužbi, nismo dobili ni službeno reagiranje niti je Bandić dosad opovrgnuo i jedan dio članka objavljen na Indexu koji se tiče njegova poreznog duga.
Uostalom, javni interes oko poreznog duga zagrebačkog gradonačelnika i više je nego jasan i očit.