PREMIJER Andrej Plenković očito vjeruje da željeznice u Hrvatskoj dobro rade te optimalno funkcioniraju. Očito je to iz činjenice da je vlada na zatvorenom dijelu sjednice 31. ožujka predložila da HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura nastave s istim predsjednicima uprava, a "ispremiješani" su samo članovi tih uprava.
Ovo su novi, odnosno, stari šefovi
Naime, Skupštini društva HŽ infrastruktura vlada je predložila imenovanje Ivana Kršića predsjednikom Uprave te Darka Barišića, Subhija Tawfiqa, Marijana Ćužića i Damira Lončarića članovima Uprave. Osim toga, Skupštini društva HŽ Putnički prijevoz predloženo je imenovanje Željka Ukića predsjednikom Uprave te Damira Rubčića i Maria Zubaka članovima Uprave društva.
Predsjednici uprava su ljudi koji su i do sada bili zaslužni za stanje u Hrvatskim željeznicama koje zasigurno spadaju među jedne od najgorih u Europi. No prvo razjasnimo na koji način je sustav koji upravlja željeznicama strukturiran.
Radi se tu o tri tvrtke. One su HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura. Dok su HŽ putnički prijevoz i HŽ infrastruktura dobili novu upravu, smjena na čelu HŽ Carga dogodila se u 2020. godini.
Na naš račun kolegice čašćavao tunama i palamidama
Što se tiče uprave HŽ Infrastrukture, kažimo da je čelna osoba Ivan Kršić na čelu od 1. lipnja 2016. kada je imenovan članom Uprave - direktorom. Od 2017. godine obnaša funkciju predsjednika Uprave, na koju je drugi put imenovan 1. travnja 2022. godine.
Ivan Kršić se 2016. godine našao u aferi jer je plaćao večere javnim novcem. Naime, tada se u medijima naveliko govorilo o dva pozamašna računa od ukupno 8430 kuna iz jednog opatijskog restorana, koje je platio službenom karticom.
Na prvoj večeri bio je on s dvije kolegice iz tvrtke, a na drugoj s pet poslovnih partnera. Mediji su tada izvještavali kako se na večerama jela skupa riba, jastozi, škampi, guščja jetra... Pilo se vino i rum star 23 godine.
>>UHLJEBARIJ HŽ-ovi šefovi imaju plaće oko 25.000 kn, hrpu nekretnina i ogromne štednje
Inače, Index je 2021. godine pisao o imovini šefova HŽ Putničkog prijevoza te HŽ Infrastrukture. Pisali smo tada da je Kršić prijavio stan u Zagrebu od 106 kvadrata procijenjen na 1.8 milijuna kuna, koji je stekao darovnim ugovorom 2011. godine, kao i dvije garaže.
Zanimljivo, u imovinskoj kartici prijavio je lovačko oružje te sat Rolex od 75 tisuća kuna, ali i otkrio da ima ušteđevinu od 3.1 milijun kuna, koju je i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ispitivalo, ali naposljetku odlučilo kako neće voditi postupak protiv Kršića vezan za štednju.
Što se tiče njegove plaće, pisali smo kako je ona u siječnju te godine iznosila 25.850 kuna, dok u imovinskoj kartici stoji podatak s početka mandata, kada je Kršićeva plaća iznosila ukupno 22.138 kuna.
Ljudi iz sustava
Ostali članovi Uprave relativno su nova. lica. Doduše, Darko Barišić je već bio član Uprave HŽ Infrastrukture od 2017. do 2021. godine, a potom i konzultant Uprave za strateško-investicijske projekte.
Marijan Ćužić je bio u Zagrebačkom holdingu, odnosno u podružnici Čistoća gdje je radio na mjestu pomoćnika voditelja podružnice te na mjestu koordinatora projekata. Subhi Tawfiq u HŽ Infrastrukturi je od 2005. godine. Od 2021. godine obnašao je funkciju direktora Sektora za promet.
Članom Uprave imenovan je i Damir Lončarić. On je 2017. godine ušao u sustav Hrvatskih željeznica kao direktor društva Croatia Express d.o.o. U HŽ Infrastrukturi bio je voditelj Odjela za organizaciju zamjenskog prijevoza, a od 2019. godine direktor Sektora za mehanizaciju. Od 2018. godine predstavnik je HŽ Infrastrukture pri RFC6 – Mediteranskom koridoru sa sjedištem u Milanu.
Željko Ukić na čelu HŽ Putničkog prijevoza od 2017.
Na čelu HŽ Putničkog prijevoza i dalje je Željko Ukić. On je na tom mjestu od 2017. godine kad je prvo dobio privremeni mandat od pola godine, a onda ga je vlada na čelo Uprave imenovala kao trajno rješenje.
Ukić je cijeli poslovni vijek u željezničkom sektoru. Bio je šef kolodvora Zagreb Resnik, direktor Putničkog prijevoza, šef Službe gradsko-prigradskog prijevoza, šef Službe ekonomsko-tehničkih poslova, direktor PJ Tehnologije, rukovoditelj Poslova sigurnosti, a jedno vrijeme bio je čak i direktor Željezničke tiskare.
Pisali smo kako je plaća Željka Ukića iznosila 24.567,63 kune, ali i kako Ukić oko sedam tisuća kuna godišnje prima kao delegat na službenim utakmicama Hrvatskog nogometnog saveza.
Ukić je u imovinskoj kartici prijavio i OPG koji se bavi proizvodnjom meda. Kako smo provjerili, košnice se nalaze na njegovom imanju u Pavličanima koje je kupio 2015. godine. Ta nekretnina, procijenjena na 75.000 kuna, nalazi se u imovinskoj kartici, baš kao i njiva od 7303 kvadrata.
On ima i vikendicu u Pirovcu od 232 kvadrata koja je procijenjena na 350 tisuća kuna, a kupljena je kreditom. U zagrebačkom predjelu Resnik posjeduje kuću od 343 kvadrata, procijenjenu na milijun kuna, a dobio ju je nasljedstvom.
Za člana Uprave ponovo je izabran i Marin Rubčić. U željezničkom sustavu zaposlen je od 1996. Na funkciju člana Uprave HŽ Putničkog prijevoza došao je s radnog mjesta šefa Službe za skladišno-materijalno poslovanje. Recimo i da je novo lice u upravi Mario Zubak, između ostalog, bio i član Nadzornog odbora Tehničkog servisa željezničkih vozila.
Marčinko šef HŽ Carga od 2020.
HŽ Cargo je promjenu na čelu imao 2020. godine, kada je imenovan Dragan Marčinko za predsjednika Uprave, a s tog je mjesta zbog, kako je tada rekao ministar Oleg Butković, loših rezultata smijenjen Gordan Žurga.
Dragan Marčinko u imovinskoj kartici ima prijavljenu kuću s okućnicom u Samoboru, vikendicu u Slavagori, dok mu supruga ima stan u Slavonskom Brodu. Vlasnik je i oranica i jednog vinograda. U imovinskoj kartici prijavio je ušteđenih 60.000 eura.
Tvrtke koje obilato dotira država
I dok očito karijere šefova cvjetaju, to se ne može reći za stanje u poduzećima koja se uglavnom financiraju javnim novcem. Što se tiče poslovanja u prošloj godini, vidimo da je HŽ Putnički prijevoz u 2020. godini ostvario prihod od 730 milijuna kuna, a dobit je iznosila 4.13 milijuna kuna.
U istoj godini, HŽ Infrastruktura ostvarila je prihod od 1.242 milijarde kuna, odnosno dobit od 706.400 kuna. HŽ Cargo je ostvario 460 milijuna kuna prihoda te je poslovao u minusu od 103.66 kune. Same brojke ovdje puno ne otkrivaju, već saznanje od kud taj prihod dolazi. A dolazi od svih građana, radi se većinom o javnom novcu.
Tako u planu poslovanja HŽ Infrastrukture 2021.-2025. jasno stoji: "Ukupni prihodi za razdoblje 2021.-2025. godine planirani su u iznosu od 6.310,43 milijuna kuna od kojih se 4.581,00 milijuna kuna odnosno 72.6% odnosi na prihode iz sredstava Državnog proračuna...".
U planu poslovanja HŽ Putničkog prijevoza se planiraju prihodi od prodaje karata u iznosu od 210 milijuna kuna, a "Prihod temeljem ugovora o javnim uslugama", što je novac iz proračuna, iznosi 474 milijuna.
>>HŽ je ogromni gutač javnog novca, njihovi promašaji koštaju nas milijarde
Index je pisao o izvoru prihoda ovih tvrtki na temelju financijskih rezultata 2019. godine, što je možda i realnija slika jer se radi o pretpandemijskoj godini. Što se tiče HŽ Infrastrukture, godine 2019. od 1.32 milijarde kuna, čak 913 milijuna su iz državnog proračuna.
Od 836 milijuna kuna prihoda HŽ Putničkog prijevoza više od pola, točnije 448 milijuna kuna, prihod je od države a ne od djelatnosti prijevoza putnika. Dapače, HŽ Putnički prijevoz od prodaje karata nije mogao isplatiti plaće za svoje zaposlenike jer su prihodi od prodaje karata u toj 2019. bili samo 250 milijuna kuna, a trošak zaposlenih iznosio je 275 milijuna kuna.
I HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz ipak koliko-toliko funkcioniraju zahvaljujući tome što imaju monopol, no izgubio ga je HŽ Cargo koji zbog toga propada. Naime, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju liberaliziralo se tržište teretnog željezničkog prijevoza.
Pisali smo tako kako je ova kompanija u samo šest godina spala s 98.7% udjela na tržištu na manje od 50% te se našla u situaciji da mora prodavati staro željezo kako bi mogla isplatiti plaće radnicima, a tijekom tog perioda je čak dobila oko 1.7 milijardi naših kuna od države.
Vlak na 40 stupnjeva vozio šest sati bez klime
No više od brojki stanje sa željeznicama ilustriraju primjeri putnika o kojima Index često piše. Tako smo pisali prošle godine u kolovozu kako su putnici koji su se vlakom iz Zagreba zaputili na požeško područje ostali bez prijevoza.
>>Vlak iz Osijeka za Zagreb vozio 6 sati usred toplinskog vala, klima nije radila
Iz srpnja iste godine bilježimo primjer kako je vlak iz Osijeka za Zagreb vozio šest sati usred toplinskog vala te da klima nije radila. Temperature na istoku zemlje tog dana penjale su se do 40 stupnjeva.
"Ušao sam u usijani prostor gdje nisam mogao normalno disati. Najprije sam higijenskim maramicama očistio prljava platnena sjedala i prostor između njih, a potom sjeo očekujući da će klima-uređaj svaki trenutak proraditi".
Prozor nije bilo moguće otvoriti
"No ne samo da nisu upalili klimu prije nego što putnici uđu da ih bar dočeka rashlađen prostor na dan najžešćeg toplinskoga vala već su pojasnili da klimatizacijski uređaji ne rade jer se, eto, vlak pregrijao!?"
"Ne moram ni govoriti da prozor nije bilo moguće otvoriti i uskoro je danak platio putnik kojemu je u vlaku pozlilo", prepričao je 60-godišnji Osječanin dodajući kako su nakon nemilog događaja kupe s putnikom koji je kolabirao zamračili, no klima-uređaj ni tada nije proradio.
Snijeg u vlaku
Čitatelj Indexa i redoviti korisnik usluga HŽ-a ustupio nam je 2018. godine fotografije stanja vlakova Hrvatskih željeznica. Fotografije su snimljene na relaciji Varaždin - Zagreb za vrijeme zimskog razdoblja, a na fotografijama jasno se vidi nakupljeni snijeg u putničkom prostoru.
Vlak kojeg vuče traktor
Stanje s hrvatskim željeznicama opisuje i objava u jednoj Facebook grupi koja okuplja Hrvate koji su otišli raditi u Njemačku. Na grupi je osvanula snimka vlaka HŽ-a u kvaru kojeg po tračnicama vuče traktor.
>>Zbog ove snimke HŽ-ovog vlaka u kvaru iseljeni Hrvati pišu: "Srećom smo otišli"
"Brzi vlak samo što nije krenuo", "Pomoć pri paljenju", "Dobro se mi spasili došavši u Njemačku hahaha", "Made in Croatia. Dobro i ide", "Ovo je nešto modernije nego brzi preko Bosne", "Kažu u hrvatskim željeznicama: S nama u pokretu, uvijek na vrijeme...", "Da ovo vide Japanci", "Ovo je 22. stoljeće", pisali su korisnici Facebooka.