IZ Hrvatske je od ulaska naše zemlje u EU iselilo oko 150.000 ljudi, to nam je potvrdio i dr. Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Neki dan smo objavili njegovu analizu o rađanju Hrvatica u Njemačkoj, koja je pokazala da se broj hrvatskih državljanki koje rađaju u Njemačkoj povećava. Od 2000. do kraja 2017. hrvatske državljanke u Njemačkoj su čak rodile 54.438 djece.
S dr. Čipinom smo razgovarali o iseljavanju iz Hrvatske i negativnom prirodnom prirastu koji zadnjih godina dostiže rekorde pa je razlika između broja rođenih i umrlih sve veća. Otkrio nam je hoće li se Hrvati nastaviti iseljavati u ovako velikom broju i zašto Hrvati posljednjih godina, uz standardnu Njemačku, sve više biraju Irsku za novi život.
>> Hrvatice masovno rađaju djecu, ali ne u Hrvatskoj
Nemoguće je preokrenuti negativan prirodni prirast
"Iseljavanje je daleko veći problem od negativnog prirodnog prirasta", odmah nam je na početku objasnio dr. Čipin, objašnjavajući da ne možemo preokrenuti negativan prirodni prirast, unatoč svim mjerama, jer je razlika broja rođenih i umrlih prevelika.
"I da sad povećamo fertilitet na dvoje djece po ženi, što je nerealno, nama je dobna struktura populacije koja sad ulazi u primarnu dob za rađanje takva da ni ta visoka stopa ne bi bila dovoljna da pretekne broj umrlih koji se konstantno kreće od 50.000 do 55.000 umrlih godišnje. Čak će nam biti uspjeh da nekim mjerama podignemo brojku živorođenih na 40.000. Sad imamo oko 36.000 rođenih godišnje", rekao nam je dr. Čipin, dodajući kako se trebamo fokusirati na iseljavanje i tu poduzeti mjere kako bi se val iseljavanja zaustavio.
Od 70 do 75 posto iseljenih iz Hrvatske živi u Njemačkoj, a zadnjih je godina, kaže, Irska hit destinacija, u koju odlazi sve više mladih, a od ulaska Hrvatske u EU hrvatskim državljanima je u Irskoj izdano 21.000 PPS brojeva (poput našeg OIB-a).
"Glavni razlozi za iseljavanje su ekonomske prirode, u Hrvatskoj ili nema posla ili su poslovi slabo plaćeni, a one koji se odluče iseliti vodi želja za boljim i kvalitetnijim životom. U Hrvatskoj vlada ortački ili rodijački kapitalizam (op.a. oblik kapitalizma u kojem poslovni uspjeh ovisi o bliskim, ortačkim odnosima vlasnika tvrtki i političara na vlasti). Ekonomija je kod nas tako umrežena da ne dozvoljava normalan razvoj slobodnog ekonomskog tržišta kao što ga ima Irska. Ona doslovno ima pravi liberalni kapitalizam, onaj protiv kojeg se mnogi naši bore. Irska ima niske poreze, niska davanja na plaće, ljudima ostaje puno više od plaće nego kod nas. I kod njih nisu tako velika socijalna davanja kao kod nas. Uz to su uspjeli stvoriti tako veliki broj dovoljno plaćenih radnih mjesta", smatra dr. Čipin.
Hoće li padati broj iseljenih?
No, smatra kako će se unatoč svemu smanjiti broj iseljenih iz Hrvatske.
"Iseljavanje Hrvata u Irsku možemo pratiti preko njihovog PPS broja, što je irska verzija OIB-a. Od našeg ulaska u EU do kraja 2018. hrvatskim državljanima je izdano preko 21.000 tih brojeva. Premda je stvarni broj manji, jer su se neki koji su dobili taj broj vratili u Hrvatsku, stvarne brojke su tu negdje. No, ono što se može primijetiti da je počeo trend jenjavanja tog iseljeničkog vala, vrhunac je bio 2016., a daljnji pad broja iseljenih ili pak stagnaciju očekujem i u ovoj godini", rekao nam je dr. Čipin.
Irska veleposlanica je, kaže, rekla da taj broj malo precjenjuje broj Hrvata u Irskoj jer ljudi dođu, otvore broj i mogu se vratiti u Hrvatsku, neki koriste taj broj za uplatu za buduće mirovine, neki za socijalne povlastice.
Kad se ukinu ograničenja, velik broj Hrvata mogao bi pobjeći u Austriju
No, iako smatra da će iseljavanje stagnirati ili biti u padu, ostavlja, kaže, mogućnost da opet dođe do skoka kad je u pitanju iseljavanje i to 2020. godine, nakon što Austrija ukine ograničenje na zapošljavanje.
I sad, kaže, dosta naših, pogotovo iz Sjeverne Hrvatske, kao što su područje Međimurja i Varaždina, odlazi na sezonski rad u Austriju, a nakon što se ukinu ograničenja moglo bi, dodaje, sve više Hrvata odseliti u Austriju.
"Jedino ako se ne dogodi neki veći ekonomski šok, kriza ili recesija, očekujem smanjivanje broja iseljenih, pogotovo ako će stope rasta biti iznad 3 posto i ako ćemo se razvijati", navodi dr. Čipin.
"Nije istina da dominantno iseljavaju obitelji"
Za Njemačku, je kako smo već naveli, rekao da čak 75 posto iseljenih Hrvata živi tamo jer je hrvatska zajednica u toj zemlji poprilično velika pa se zato ljudi odlučuju na selidbu u tu zemlju jer već imaju tamo podršku obitelji ili prijatelja.
Iako je, kaže, u Njemačku zadnjih godina otišlo dosta obitelji u odnosu na ranije, navodi kako ipak ne dominiraju obitelji. Analizirao je njemačke statističke podatke pa tako vidio da 50% iseljenih čine muškarci od 18-49 godina, 25% žene te dobi, te 13% djeca i 13% ostali od 50-64.
"Prije ulaska u EU 3 od 4 iseljena u Njemačku bili su muškarci, nakon ulaska udio žena se povećao na oko 35%. No, to je daleko od tvrdnji da podjednako iseljavaju muškarci i žene. Po spolu od ukupnog broja svih iseljenih, polovica su muškarci u mlađoj i srednjoj dobi, a četvrtina su žene u istoj dobi. Dakle tvrdnja da dominantno iseljavaju obitelji nije istinita", rekao nam je dr. Čipin.
Ova turistička sezona bit će još teža, nedostajat će još više radnika
Međutim, iseljavanje je, pak, uzelo danak u vidu nedostatka radne snage u sezoni. Kaže i kako će nam ova turistička sezona biti još teža jer će nedostajati još više radnika, i to ne samo u turizmu, već dodaje da se s manjkom radnika suočava i građevinski te poljoprivredni sektor.
Poslodavci će stoga, navodi, morati podići plaće da ljudi ne odlaze u inozemstvo ili će pak uvoziti radnu snagu.
"Vlada je u odnosu na prije dosta povećala broj radnih dozvola, čini mi se preko 50.0000, a možemo očekivati povećano iseljavanje iz Makedonije, Kosova, BiH i Srbije u Hrvatsku", zaključio je dr. Čipin.