Izraelski zračni udari na Siriju, iako se na prvi pogled čine kao demonstracija vojne moći, imaju šire ciljeve. Kako piše BBC-ova dopisnica iz Bejruta Samantha Granville, napadi nisu samo reakcija na sigurnosne prijetnje, već i pokušaj utjecaja na oblikovanje nove stvarnosti nakon pada bivšeg režima u Damasku.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Sirijska vlada formirana nakon prosinačkog svrgavanja Bashara al-Assada još uvijek je u ranoj fazi konsolidacije. Vojna i sigurnosna struktura je slaba, razjedinjena i suočena s ozbiljnim izazovima u pokušajima da preuzme stvarnu kontrolu nad teritorijem.
BBC podsjeća da je neposredno nakon Assadova pada Izrael u roku od 48 sati izveo više od 400 zračnih udara na sirijske vojne lokacije. Cilj je, prema navodima izraelskih dužnosnika, bio spriječiti brzo naoružavanje i militarizaciju koja bi mogla ugroziti izraelsku sigurnost, osobito uz sjevernu granicu.
Iako nova sirijska administracija zasad ne pokazuje ambiciju za otvaranjem regionalnih sukoba – a u pozadini, prema informacijama BBC-ja, traju i tihi pregovori uz posredovanje SAD-a – Izrael vrlo jasno povlači crvene linije. Jedna od njih je prisutnost skupina koje izraelske vlasti smatraju islamistički nastrojenima, osobito u blizini druske populacije i tampon-zone prema izraelskoj granici.
BBC-jeva Samantha Granville piše da su napadi usmjereni koliko na odvraćanje, toliko i na slanje političke poruke. Izrael time signalizira da neće tolerirati promjene u raspodjeli moći koje bi mogle ugroziti njegovu poziciju u regiji.
Međutim, ova strategija ima i unutarnje posljedice. BBC navodi da su izraelski udari izazvali nezadovoljstvo među dijelovima sirijske javnosti i stvorili podjele unutar same druske zajednice. Neki pripadnici te manjine otvoreno se protive bilo kakvom povezivanju s Izraelom.
Zaključno, Samantha Granville ocjenjuje da su izraelski napadi u Siriji istodobno politički i vojni instrument – pokušaj da se utječe na konture post-assadovskog poretka, prije nego što se učvrsti.