Kako se posluje u Hrvatskoj: Dobili sve dozvole za protuzakonit i štetan projekt na Pelješcu

Ilustracija: Index (narušena vizura Pelješca u slučaju da vjetropark na Ćućinu bude izgrađen)

NA POLUOTOKU Pelješcu u pripremi je projekt koji bi mogao potpuno devastirati okoliš, te time ugroziti lokalno stanovništvo koje mahom živi od vinarstva, turizma i poljoprivrede. Iako se radi o projektu koji bi trebao biti protuzakonit, investitor je prikupio svu potrebnu dokumentaciju i najavljuje početak radova od 1. siječnja.

> Index otkriva: Kada treba pogodovati investitoru iz Njemačke, zakon se krši bez problema

Index je, podsjećamo, u listopadu prošle godine već pisao o projektu izgradnje vjetroparka na Pelješcu, na području Općine Orebić. Tada je kao investitor u projekt vjetroparka figurirala njemačka tvrtka WPD. U međuvremenu su se stvari malo promijenile pa se sada kao investitor spominje zagrebačka firma Kamen ukras, iako je projekt ostao isti.

Milijunski vjetropark gradi firma bez zaposlenih?!

Firma Kamen ukras, prema podacima iz sudskog registra, osnovana je u rujnu 2006. godine. Firmu vode Ljubica i Bruno Matić, koji su s njemačkim WPD-om već surađivali u izgradnji vjetroparka na lokaciji Ponikve, također na Pelješcu.

No, prema podacima Poslovne Hrvatske, firma Kamen ukras nema niti jednog zaposlenog, a ne može se pohvaliti ni nekim bogatim poslovanjem: u 2013. godini imali su 100 kuna prihoda i 900 kuna rashoda. Ranije je Bruno Matić, koji firmu Kamen ukras zastupa kao direktor, imao i firmu Ukras gradnja koja je završila u stečaju. Firma Ukras gradnja, iz čije je upravljačke strukture spomenuti Matić izašao 2007. godine, 2013. godinu, kada je i ugašena, završila je s minusom od 11,6 milijuna kuna.

Projekt protuzakonit, ali dozvole su dobili

Projekt vjetroparka na Ćućinu u suprotnosti je sa Zakonom o otocima, koji propisuje da se na hrvatskim otocima vjetroelektrane uopće ne smiju graditi. Prema tom zakonu Pelješac, iako je poluotok, ima status otoka.

Nadalje, ovaj projekt je u koliziji i sa tada važećim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, koji je propisivao da se vjetroelektrane ne mogu graditi u Zaštićenom obalnom području (ZOP). Ovo područje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 metara od obalne crte i pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte.

Usprkos ovim jasnim nezakonitostima, Dubrovačko-neretvanska županija uvrstila je projekt vjetroparka na Ćućinu u svoj prostorni plan. Nikola Dobroslavić, dubrovačko-neretvanski župan, u razgovoru za Index kazao je kako investitori u vjetropark imaju sve potrebne dozvole, a jedini problem im je, kako kaže, strateška studija utjecaja na okoliš.

Ilustracija: Boris Kragić

Vjetropark na Ćućinu devastirao bi okoliš

Projekt vjetroparka na Ćućinu je, naime, usprkos brojnim upozorenjima eko-aktivista, kao i negativnim rješenjima nadležnih institucija (između ostalog Uprave za zaštitu prirode, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije) dobio zeleno svijetlo od resornog ministra Mihaela Zmajlovića.

Dubrovačko-neretvanska županija naknadno je od firme Ires ekologija i Instituta Hrvoje Požar zatražila Stratešku studiju utjecaja na okoliš Plana korištenja obnovljivih izvora energije na području Dubrovačko-neretvanske županije. Ta je studija jasno pokazala da bi projekt vjetroparka na Ćućinu imao štetan utjecaj na okoliš na potezu Dingač-Ćućin-Trstenik, a posebno na agrokulturni krajolik vinograda Dingač.

Autori studije zbog toga nikako preporučuju izgradnju vjetroparka na predviđenoj lokaciji. No, problem je što nalazi ove studije, za razliku od dozvole koju su investitori već dobili od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, nisu obvezujući.

Dobroslavić obećava: Mijenjat ćemo prostorni plan

No, Dobroslavić kaže da investitorima koji pokušavaju realizirati projekt vjetroparka na Ćućinu probleme stvara upravo ova strateška studija. Dobroslavić obećava da neće dopustiti realizaciju projekta koji bi mogao biti štetan za okoliš.

"Koliko ja znam, i dalje se pokušavaju riješiti problemi koji su nastali zbog te strateške studije utjecaja na okoliš, a koja nije pokazala da bi se tu tako nešto moglo graditi", kaže Dobroslavić.

Potvrdio je, međutim, da su investitori sve ostale potrebne dozvole već prikupili, što zapravo znači da već sutra mogu krenuti s gradnjom ako tako požele. Dubrovačko-neretvanski župan, međutim, obećava da do toga neće doći.

"Sve što ne prođe stratešku procjenu utjecaja na okoliš, što ne dobije pozitivno mišljenje, neće biti uključeno u prostorni plan", kaže Dobroslavić. Upozorili smo župana dubrovačko-neretvanskog da je Županija ovaj projekt u svoj prostorni plan već uvrstila. No, Dobroslavić najavljuje da će se taj plan uskoro mijenjati.

"Mi ćemo 4. srpnja imati skupštinu na koju ide prijedlog odluke o izmjenama i dopunama prostornog plana. Pokazalo se da postoje potrebe za izmjenama pa ta procedura kreće već na sljedećoj sjednici", rekao nam je Dobroslavić, te dodao da s investitorima iz firme Kamen ukras nikada nije razgovarao niti se oni, kako kažu, za ovakav projekt moraju obraćati direktno županiji.

Investitori najavljuju početak radova 1. siječnja

Stanovnici Općine Orebić i dalje su sumnjičavi. Upozoravaju da je firma Kamen ukras već potpisala predugovor s osobama od koje su otkupili zemlju na kojoj bi trebao biti pristupni put, te su im najavili da izgradnja počinje 1. siječnja. Ne bi bili tako samouvjereni, smatraju u Orebiću, da nemaju političko zaleđe.

Takvu vrstu zaleđa mogao bi im pružiti upravo HDZ-ov župan Dobroslavić, koji se možda i nije susretao s investitorima iz Kamen ukrasa, ali je zato održavao kontakte s ljudima iz njemačkog WPD-a, firma uz koju se ovaj projekt donedavno vezivao. Na kraju krajeva, upozoravaju stanovnici Orebića, projekt vjetroparka na Ćućinu zbog navedenih protuzakonitosti u prostorni plan županije ne bi ni mogao biti uvršten da ga nije "amenovao" netko s vrha.