Kako godine prolaze, mnogi odnosi polako gube bliskost, a početnu zaljubljenost zamjenjuje rutina. Kada se pojave djeca, ona prirodno postaju prioritet i odnos se često stavlja u drugi plan. S vremenom se mnogi počinju pitati: "Gdje smo pogriješili?"
Zaljubiti se jedno je, ali ostati zaljubljen kroz desetljeća promjena, sukoba i razdoblja kada iskrica gotovo nestaje, posve je drugo. Oni koji uspiju ostati povezani često to postižu tako da si iznova postavljaju tri ključna pitanja, tvrdi psiholog Mark Travers. Evo o kojim je pitanjima riječ.
"Istraživanje iz 2021. pokazalo je da je unutarnja motivacija - unutarnji poticaj da djelujemo iz interesa, osobne važnosti ili vlastitih vrijednosti - snažno povezana s većom emocionalnom bliskošću, osjećajem podrške i zadovoljstvom u braku", objašnjava Travers za Psychology Today.
Odnosi ne opstaju samo zato što ljudi obećaju da će ostati zajedno, nego zato što imaju unutarnju želju ulagati, sudjelovati i razvijati se. "Kada svakodnevica postane monotona, ključno je ponovno probuditi znatiželju jedno za drugim i nastaviti otkrivati tko postajemo", dodaje psiholog.
Kako ljudi sazrijevaju, mijenjaju se i njihovi životni prioriteti. Povezanost opstaje kada se ponovno vraćamo zajedničkom planu i razgovaramo o onome što i dalje vrijedi, što se promijenilo i kako se uskladiti.
Pregled istraživanja iz 2019. pokazao je da su najvažniji zaštitni čimbenici dugotrajnih brakova bili zajedničke vrijednosti i vjerski stavovi, predanost i zajednički ciljevi, jasnoća uloga i komunikacija, kvalitetno provedeno vrijeme te usklađenost u odgoju i odgovornostima. "Takvi razgovori ne služe tome da odmah pronađemo sve odgovore, nego da ostanemo povezani dok se zajedno mijenjamo i razvijamo", navodi Travers.
"Problem u odnosima obično nije sukob sam po sebi, već način na koji se s njim nosimo. Studija objavljena 2024. opisala je šest ključnih strategija zajedničkog rješavanja sukoba: slušanje s namjerom razumijevanja, izbjegavanje eskalacije, jasnu komunikaciju, kompromis, brzo rješavanje nesuglasica i pauzu za smirivanje. Najvažnije među njima bile su slušanje, smirivanje sukoba i jasna komunikacija", ističe psiholog.
Osim emocionalnih posljedica, dugoročna istraživanja, poput jednog iz 2016. godine, pokazala su da neriješeni sukobi utječu i na fizičko zdravlje - ljutnja je bila povezana s pogoršanjem kardiovaskularnih simptoma, a izbjegavanje sukoba s bolovima u mišićima i kralježnici.
"Sigurnost i razumijevanje u sukobima nisu samo dobrobit za odnos, nego i ulaganje u zdravlje i budućnost", zaključio je Travers.