Sve više djece u školama ima poteškoće s osnovnim tjelesnim aktivnostima, upozoravaju stručnjaci. Na satovima tjelesnog odgoja učitelji primjećuju zabrinjavajuće promjene - pokreti koji su donedavno bili sasvim uobičajeni, danas su većini učenika postali prepreka.
"Nekad su djeca bez problema radila kolut naprijed ili natrag, a danas ih je toga strah i vježbu često ne izvedu pravilno", rekla je za HRT učiteljica Ivančica Tajsl Dragičević. Posebno ističe da se na konop jedva koji učenik može popeti.
Podaci Centra za istraživanje djetinjstva pokazuju da se motoričke sposobnosti djece u posljednjih 60 godina znatno pogoršavaju. Više se ne radi samo o fizičkoj snazi, već i o preciznosti, koordinaciji i brzini pokreta.
"Danas su djeca upola manje brza, slabija i lošije koordinirana nego nekad", upozorava prof. dr. sc. Vilko Petrić, dekan Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Dodaje i da sve češće dolazi do neuravnotežene upotrebe lijeve i desne strane tijela. Iako se odstupanja do 20% smatraju prihvatljivima, u nekim vrtićima ta razlika doseže i do 70 ili 80 posto.
Fina motorika kod djece također je u opadanju. Učitelji i stručnjaci sve češće primjećuju da djeca ne znaju pravilno držati olovku, rezati škarama ili zakopčati gumb.
"Zbog toga čak 10% djece dobiva odgodu upisa u prvi razred. To je značajan porast u odnosu na vrijeme prije deset ili petnaest godina, kada se ta brojka kretala oko 6%", istaknula je dr. med. Ivana Pavić Šimetin.
Stručnjaci smatraju da problemi u motoričkom razvoju ne počinju u školi, već u najranijoj dobi – u obiteljskom okruženju. Umjesto da trče, penju se i skaču, djeca sve više vremena provode pred ekranima.
Tjelesna neaktivnost ima i ozbiljne zdravstvene posljedice. Statistike pokazuju da svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu težinu, što dodatno otežava razvoj motoričkih i kardiovaskularnih sposobnosti.
"Pokret bi trebao biti sastavni dio svega što djeca rade. Kretanjem istražuju, uče i rastu, to im je biološki prirodno", poručuje dekan Petrić.