Zabrana mobitela u školama ne funkcionira: Stručnjaci nude bolje rješenje

Foto: Shutterstock

Umjetna inteligencija, internet i pametni telefoni oblikuju svijet brže nego ikad prije. Tehnologija postaje sastavni dio svakodnevice, pa i obrazovanja. No škole se danas suočavaju s važnim pitanjem: kako pripremiti djecu za budućnost u kojoj će tehnologija biti neizbježna, a istovremeno ih naučiti koncentraciji, samodisciplini i temeljnim znanjima?

Jedan od najvećih izazova u tome postalo je upravo upravljanje korištenjem pametnih telefona tijekom nastave. Ti uređaji istovremeno omogućuju učenje, zabavu i komunikaciju, ali lako odvlače pažnju učenika, piše Psychology Today.

Zašto zabrane nisu dovoljno učinkovite

Mnoge škole uvode stroge zabrane korištenja mobitela tijekom nastave, ali podaci pokazuju da to često ne donosi željene rezultate. Prema studiji objavljenoj u časopisu JAMA Pediatrics, učenici i dalje provedu između sat i pol do dva sata dnevno na telefonima, čak i kada je korištenje zabranjeno. Na godišnjoj razini to znači više od mjesec dana izgubljenog vremena za učenje.

Stručnjakinje Shannon Godfrey i Julia Gustafson objašnjavaju da je upotreba pametnih telefona manje stvar neposlušnosti, a više neurokognitivni problem. Djeca ne krše pravila zato što to žele, već zato što im je teško oduprijeti se distrakcijama. Istraživanja potvrđuju da često nisu u stanju kontrolirati pažnju jer im mozak još nije u potpunosti razvijen za takve izazove.

Zato zabrane, iako smanjuju izloženost, ne podučavaju umjerenosti. Kao da djeci zaključate slatkiše, ali ih nikad ne naučite kako prestati nakon jednog.

Kad zabrane izazovu suprotan učinak

Pametni telefoni i aplikacije posebno su dizajnirani da privuku korisnike - koristeći psihološke trikove koji potiču ponavljano i impulzivno korištenje. Odraslima je teško nositi se s tim izazovima, a adolescentima još i više. Njihov mozak još se razvija i teže im je kontrolirati porive.

Zbog toga se uvođenjem zabrana može dogoditi "povratna prekomjerna konzumacija". Kad učenicima oduzmete telefone tijekom dana, kad dođu kući, nadoknađuju propušteno. Tako se školske zabrane pretvaraju u još veći problem.

Umjesto potpunog isključivanja tehnologije, sve više škola počinje uvoditi pametnija rješenja. Učenici zadržavaju telefone, ali im se softverski ograničava pristup aplikacijama koje ometaju nastavu. Tako uče promišljati o vlastitim navikama i razvijaju digitalnu pismenost.

Kako bi trebao izgledati suvremeni školski dan

Škole bi trebale priznati da telefoni postoje i koristiti ih kao sredstvo učenja, umjesto da ih potpuno isključe iz učionica. U takvom pristupu, učenici mogu imati uređaje sa sobom, ali im je pristup društvenim mrežama i igricama ograničen za vrijeme nastave.

Istovremeno, učenici uče o digitalnoj higijeni i samoregulaciji: kroz predavanja o tome kako funkcionira pažnja, kako postaviti granice i kako uskladiti korištenje tehnologije sa svojim vrijednostima. Redovito promišljaju o tome koliko vremena provode na ekranima i što im to donosi.

Cilj ovakvog pristupa nije da djeca slijepo slušaju pravila, nego da razviju vještine koje će im trebati u životu - u svijetu gdje zabrane ne postoje, ali posljedice itekako postoje.

Tinejdžeri nisu ravnodušni, ali im treba podrška

Jedan od najčešćih mitova jest da tinejdžere nije briga koliko vremena provode na mobitelima. No istraživanja pokazuju suprotno. Prema podacima organizacije Common Sense Media, većina tinejdžera svjesna je da previše koristi mobilne uređaje i rado bi to promijenila.

Ono što im pritom treba nije kritika, već pomoć i razumijevanje. Potrebno im je pokazati kako se nositi s digitalnim svijetom koji je osmišljen da im stalno odvlači pažnju. Umjesto da ih pokušamo kontrolirati, trebamo ih naučiti kako se sami mogu zaštititi.

Takav pristup pomiče fokus sa zabranjivanja na obrazovanje i osnažuje djecu da donose pametnije i zdravije odluke, i u školi i izvan nje.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.