Pet jednostavnih vježbi za mozak koje preporučuje neuroznanstvenik

U svijetu gdje se sve više pozornosti posvećuje fizičkom zdravlju i izgledu, često zaboravljamo na najvažniji "mišić" u našem tijelu - mozak. I dok postoji bezbroj programa za jačanje tijela, mnogi se pitaju: kako vježbati mozak i održati ga u formi kroz cijeli život?

Ugledni američki psihijatar s više od tri desetljeća iskustva u radu s pacijentima te dugogodišnjim korištenjem funkcionalnog snimanja mozga, Daniel Amen, donosi konkretne savjete temeljene na znanstvenim istraživanjima i praksi. Njegova je poruka jasna: što više koristite mozak – to on bolje radi.

Cjeloživotno učenje – temelj mentalne snage

Najmoćniji oblik vježbanja mozga je učenje novih stvari. Rutinski zadaci, koliko god bili zahtjevni, s vremenom postaju energetski „jeftini“ za mozak. On ih automatizira, a time prestaje aktivirati svoje ključne dijelove.

Baš kao što se ne ide u teretanu da bi se vježbala samo jedna ruka, ni mozak ne smije ostati ograničen na jednu vrstu zadatka. Učenje jezika, sviranje novog instrumenta, pisanje ili putovanja – sve to pomaže jačanju različitih dijelova mozga i očuvanju njegove plastičnosti.

Vježbe za svaki dio mozga

Kako biste uistinu održali mozak aktivnim, važno je svakodnevno uključiti različite vrste mentalnih aktivnosti. Evo kako „trenirati“ ključne dijelove mozga:

Prefrontalni korteks: Direktorski centar mozga

Zadužen za planiranje, donošenje odluka i samokontrolu.
Vježbe: križaljke, igre riječima, šah, Tetris (do 30 minuta dnevno), tečajevi govorništva, aerobik s utezima, meditacija - jedan od najjačih alata za poboljšanje fokusa i smanjenje impulzivnosti.

 Sljepoočni režnjevi: Memorija i raspoloženje

Ključni za pamćenje, učenje i kontrolu emocija.
Vježbe: recitiranje poezije, učenje napamet (npr. popis za kupovinu), sviranje glazbenog instrumenta - aktivira više regija mozga odjednom.

Tjemeni režnjevi: Snalaženje u prostoru i brojke

Zaduženi za prostornu orijentaciju, osjetne informacije i matematiku.
Vježbe: Sudoku, žongliranje, golf, snalaženje bez GPS-a uz pomoć karte - sve potiče sivu tvar i prostornu percepciju.

Bazalni gangliji: Motivacija i navike

Važni za stvaranje navika, kretanje i emocionalnu stabilnost.
Vježbe: aktivnosti koje traže ravnotežu, poput joge, pilatesa ili čak hula-hoopa - sve što povezuje tijelo i um.

Mali mozak: Koordinacija i refleksi

Iako malen, mali mozak ima ključnu ulogu u koordinaciji pokreta i misaonih procesa.
Vježbe: stolni tenis, tenis, ples (posebno učenje novih koraka), tai chi, košarka - aktivnosti koje traže kombinaciju brzine, ritma i fokusa.

Kako stvoriti svakodnevnu mentalnu rutinu?

Za zdrav mozak ne morate izdvojiti sate, dovoljno je 15 minuta dnevno.

• upišite online tečaj ili probajte novi hobi
• putujte ili barem mijenjajte svakodnevne rutine
• perite zube nedominantnom rukom
• okružite se ljudima koji vas intelektualno izazivaju
• potražite pomoć ako imate teškoće u koncentraciji (npr. ADHD).

Važno je izazvati sebe, ali i pronaći aktivnosti koje vas raduju.