Zašto neki ljudi moraju na WC kad su pod stresom? Liječnici imaju odgovor

Veza između našeg mozga i probavnog sustava mnogo je jača nego što mislimo. Svakodnevni stres ne samo da stvara osjećaj preopterećenosti, već može izravno narušiti naše zdravlje, a jedan od najčešćih, iako neočekivanih, učinaka je upravo na crijeva. Jeste li ikada osjetili 'leptiriće u trbuhu' zbog nervoze ili ste pod stresom potpuno izgubili apetit ili, suprotno, niste mogli prestati jesti? Za sve to postoji znanstveno objašnjenje.

Ovi osjećaji rezultat su takozvane osi crijeva-mozak, dvosmjernog komunikacijskog kanala koji ih povezuje. Ako primjećujete da vas stres često tjera na WC, možete za to okriviti upravo ovu vezu. U nastavku otkrivamo kako točno stres utječe na probavu i donosimo praktične savjete za upravljanje tim neugodnim simptomima.

Crijeva i mozak su u stalnoj komunikaciji

„Poznato je da stres utječe na pokretljivost crijeva putem osi crijeva-mozak“, objašnjava dr. David D. Clarke, specijalist interne medicine i gastroenterologije. Ta složena komunikacija između mozga i probavnog sustava odvija se putem vagusnog živca, najdužeg moždanog živca u tijelu. On prenosi signale između središnjeg živčanog sustava i crijeva, utječući na probavu, ali i na emocije.

U trenucima stresa ovaj sustav postaje izuzetno aktivan. „Kada se tijelo nađe pod psihološkim pritiskom, hormoni stresa, poput kortizola i adrenalina, usporavaju probavne procese“, kaže nutricionistica Courtney Rayppy. To može dovesti do nadutosti, grčeva, žgaravice, zatvora ili, suprotno, proljeva.

Zašto stres utječe na želudac?

Tjelesni odgovor na stres poznat je kao reakcija "bori se ili bježi". Iako danas ne bježimo od lavova, već odgovaramo na hitne e-mailove i svakodnevne izazove, naše tijelo ne razlikuje vrstu prijetnje. „Kortizol i adrenalin preusmjeravaju krv iz probavnog trakta prema mišićima, pripremajući tijelo za akciju“, objašnjava psihijatar dr. Shariq Refai. Rezultat? Probavni sustav se doslovno "povlači u drugi plan", a simptomi to brzo otkriju.

Ovakva fiziološka reakcija može objasniti zašto mnogi ljudi imaju probavne smetnje upravo u trenucima napetosti, tjeskobe ili emocionalnog stresa.

Strategije za smanjenje stresa

Osim što utječe na probavu, os crijeva-mozak ključna je i za funkciju imunološkog sustava te proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, poznatih kao hormoni sreće. Zato je važno podržati zdravlje crijevnog mikrobioma raznolikom prehranom, ali i brinuti se o mentalnom zdravlju primjenom strategija za ublažavanje stresa.

Pokrenite se

Redovita tjelesna aktivnost nije dobra samo za mišiće i srce, već je ključna i za zdravlje mozga. Kretanje djeluje kao "tampon" protiv stresa, sprječavajući njegove štetne učinke. Stres podiže razinu kortizola, a istraživanja su pokazala da ga tjelesna aktivnost učinkovito smanjuje, čime se ublažavaju negativni zdravstveni rizici.

Isprobajte tehnike dubokog disanja

Disanje je duboko povezano s našim emocionalnim stanjem. Kada smo pod stresom, dišemo ubrzano i plitko. Svjesne tehnike disanja mogu imati snažan učinak. Metode poput cikličkog uzdisanja (produljeni izdisaji) i 'kvadratnog disanja' (box-breathing) dokazano pozitivno utječu na psihološko stanje.

Prakticirajte mindfulness ili meditaciju

Mindfulness i meditacija pomažu prizemljiti misli i umiriti um. Stres se često manifestira kao utrka misli i osjećaj gubitka kontrole. Trenutak tišine ili svjesne namjere može poboljšati reakciju na stres. Pokušajte slušati umirujuću glazbu, prakticirati jogu ili se baviti nekom kreativnom aktivnošću poput bojanja ili pečenja.

Brinite o sebi

Briga o sebi ne podrazumijeva samo skupe tretmane. Jednostavni činovi poput ranijeg odlaska na spavanje, poštivanja osjećaja gladi ili provođenja nekoliko minuta u tišini u prirodi mogu se uklopiti u svaki stil života. Dosljedno davanje prioriteta vlastitim potrebama pomaže u upravljanju razinom stresa.

Potražite stručnu pomoć

Ako stres postane pretežak za samostalno nošenje, podrška terapeuta ili savjetnika može promijeniti život. Ponekad isprobane strategije ne djeluju i tada je važno prepoznati vlastite granice i potražiti stručnu pomoć.

Kako održati zdravlje crijeva?

“Znamo da održavanje zdravih crijeva može poboljšati naše mentalno zdravlje kroz prehranu i tjelovježbu. Vrijedi i obrnuto”, kaže dr. Refai. Evo nekoliko koraka koje možete poduzeti.

Jedite hranu bogatu prebioticima

Prebiotici su vlakna koja služe kao hrana za dobre bakterije u našim crijevima. Nutricionisti preporučuju namirnice poput češnjaka, poriluka, artičoka, jabuka, bobičastog voća, graha, leće i zobi.

Konzumirajte fermentiranu hranu

Probiotičke namirnice poput jogurta, kefira, kiselog kupusa, kombuche i ukiseljenog povrća sadrže žive bakterije koje podržavaju zdrav crijevni mikrobiom i smanjuju rizik od kroničnih bolesti.

Unosite dovoljno vlakana

Većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana. Hrana bogata vlaknima, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica, grahorica i orašastih plodova, ključna je ne samo za zdravlje crijeva već i za cjelokupno zdravlje.

Osjećaj stresa sam po sebi je neugodan, a kada se tome dodaju i probavne smetnje, situacija postaje još izazovnija. Razumijevanje zašto vas stres tjera na WC prvi je korak prema upravljanju simptomima. Odvojite vrijeme za smanjenje stresa i podržite zdravlje crijeva uravnoteženom prehranom bogatom vlaknima, prebioticima i probioticima.