DEMENCIJA, progresivno stanje koje narušava pamćenje i komunikacijske vještine, sve je veći globalni problem. Prema izvješću objavljenom u časopisu The Lancet 2022. godine, broj slučajeva demencije u svijetu porastao je za čak 117 posto između 1990. i 2016. godine. Iako se porast djelomično pripisuje starenju populacije, zabrinjava činjenica da se demencija sve češće dijagnosticira i kod mlađih osoba, piše Parade.
"Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest, ali postoje i drugi uzroci poput vaskularne demencije i demencije s Lewyjevim tjelešcima", pojašnjava dr. med. Greg Cooper, voditelj neurologije za odrasle na Norton Neuroscience Institute. Njegova kolegica, dr. med. Carolyn Fredericks, docentica neurologije na Medicinskom fakultetu Yale, dodaje kako je upravo Alzheimerova bolest najčešći uzrok demencije kod osoba starijih od 65 godina.
S obzirom na to da demencija može pogoditi svakoga od nas ili naše bližnje, postavlja se ključno pitanje: možemo li je spriječiti? Uz poznate preporuke poput redovite tjelovježbe i kvalitetnog sna, sve se više govori o ulozi prehrane u očuvanju zdravlja mozga.
Dr. Fredericks ističe da je rizik od demencije usko povezan s čimbenicima na koje prehrana izravno utječe, poput razine kolesterola, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i pretilosti. Dr. Cooper se slaže i upozorava da prehrana bogata ultraprerađenim namirnicama može povećati rizik od razvoja demencije.
"Međutim, dobra prehrana, posebno ona koja je uglavnom biljna i usmjerena na svježe voće i povrće te neprerađenu hranu, čini se da smanjuje rizik od demencije", naglašava dr. Cooper.
Dr. Fredericks opisuje losos kao "masnu ribu bez previše žive koja sadrži puno omega-3 masnih kiselina". Objašnjava da su ribe temelj mediteranske prehrane, za koju je dokazano da smanjuje rizik od demencije. Iako se omega-3 masne kiseline često ističu kao ključne, dr. Fredericks napominje da uzimanje suplemenata nema jednak učinak kao konzumacija cjelovite namirnice, jer u "cjelovitoj hrani" postoji nešto što se ne može replicirati u tableti.
"Pečeni losos je definitivno ljetni favorit u našoj obitelji i, iznenađujuće, jedna od rijetkih namirnica oko koje se moj četverogodišnjak, moj osmogodišnjak i ja u potpunosti slažemo", otkriva ona.
Dokazi upućuju na to da tamno lisnato zeleno povrće može pomoći u smanjenju rizika od demencije, ističe dr. Fredericks, vjerojatno zbog bogatstva vitaminima poput vitamina K i folata, koji štite mozak. Dr. Cooper potvrđuje da je i sam ljubitelj ove vrste povrća.
"Pokušavam imati barem jednu porciju svaki dan, često birajući salatu ili razna jela bogata špinatom", dodaje on.
Bogate antioksidansima, borovnice "bi mogle pomoći u održavanju zdravlja moždanih stanica", ističe dr. Fredericks. Ona svojim pacijentima savjetuje da jedu "dugu voća i povrća" kako bi podržali zdravlje mozga. Otkriva kako i sama nakon intenzivnog kardio treninga voli popiti smoothie s borovnicama i tamnim lisnatim povrćem.
Prehrana bogata proteinima može neizravno smanjiti rizik od demencije, objašnjava dr. Fredericks. Posebno je važno da žene u srednjoj i starijoj dobi unose dovoljno proteina kako bi očuvale mišićnu masu i zdravlje kostiju te tako mogle održavati fizički aktivan životni stil, "za koji znamo da smanjuje rizik od demencije", dodaje ona. I sama slijedi taj savjet te u svoj smoothie nakon treninga uvijek doda i malo proteinskog praha.
"Za zdrav početak dana za mozak, obično jedem zobenu kašu za doručak, budući da se cjelovite žitarice preporučuju svakodnevno u MIND dijeti", kaže dr. Cooper. Pojašnjava da je MIND dijeta kombinacija mediteranske prehrane i DASH dijete, usmjerena na zdravlje mozga i srca.
"Također volim u svoju zobenu kašu uključiti i druge namirnice zdrave za mozak, poput oraha i bobičastog voća – obično borovnice, maline ili kupine", dodaje.
Dr. Cooper nastoji uključiti grah u večeru kad god je to moguće. Napominje da MIND dijeta preporučuje konzumaciju graha najmanje četiri puta tjedno.
"Još jedan mali način na koji uključujem namirnice zdrave za mozak u svoju prehranu je korištenje ekstra djevičanskog maslinovog ulja kao primarnog ulja za kuhanje, izbjegavajući maslac ili margarin", otkriva za kraj dr. Cooper.