KOLIKO god godina imali, važno je da brinete o zdravlju, ali s ulaskom u pedesete nužno je još više paziti. Kada je u pitanju kardiovaskularno zdravlje, prosječna dob za dijagnosticiranje srčanih bolesti iznosi 57 godina za muškarce i 59 godina za žene, prenosi Parade. Zato je važno već do pedesetih uvesti neke promjene u život kako bi se rizik što više smanjio.
Kardiolog dr. Edo Paz za portal Parade izdvojio je dvije štetne navike koje mnogi imaju, a koje značajno povećavaju rizik od razvoja srčanih bolesti. Smatra da je dugoročno iznimno korisno za zdravlje te navike jako smanjiti ili, u idealnom slučaju, potpuno izbaciti iz života.
Prestanak jedne navike je ključan za kardiovaskularno zdravlje
Iako su izdvojili dvije navike, kao najvažniju naviku koju biste trebali prestati raditi, ističu pušenje. Kardiolog dr. Paz naglašava: "Svim svojim pacijentima koji puše kažem da je prestanak pušenja najvažniji korak koji mogu poduzeti za smanjenje kardiovaskularnog rizika".
Kad prestanete pušiti, vaš rizik od kardiovaskularnih bolesti odmah se smanjuje, bez obzira na dob. "Prestanak pušenja povezan je s manjom učestalošću visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, srčanog zatajenja, srčanog udara i mnogih drugih srčanih rizika", pojašnjava liječnik i dodaje da kardiovaskularni sustav, koji omogućuje protok krvi do vitalnih organa, bolje funkcionira kada ne pušite.
Počnite se više kretati, a manje sjediti
Osim pušenja, kao najvažnije navike s kojom treba prestati, dr. Paz navodi da do pedesete godine trebate smanjiti i sjedilački način života. To trebate učiniti ako značajno želite smanjiti rizik od razvoja bolesti.
"To može uključivati primjerice, cjelodnevno sjedenje za radnim stolom, zatim na kauču ispred televizora i naposljetku u krevetu s telefonom", pojašnjava on.
Iz Paradea pišu da postoje znanstvena istraživanja koja pokazuju da ljudi koji su neaktivni više od 23 sata tjedno, imaju 37 posto veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima, u usporedbi s onima koji nisu toliko sjedilački. Ako zbog posla ili drugih razloga svakodnevno dugo sjedite, dr. Paz savjetuje da se češće počnete kretati u slobodno vrijeme.
Ističe kako zna da mnogima dva i pol sata aerobne aktivnosti srednjeg intenziteta tjedno može zvučati naporno, ali je korisno. "Početi s time da se tijekom dana povremeno pokrenete, čini se izvedivijim i dobar je prvi korak", savjetuje on.
"Čak i jednostavne dnevne aktivnosti, poput hodanja i istezanja, mogu poboljšati kardiopulmonalnu kondiciju, odnosno učinkovitost cirkulacijskog i dišnog sustava u opskrbi mišića kisikom", zaključuje kardiolog.