Zdravlje mozga ne mora biti komplicirano niti rezervirano za znanstvenike. Ako želite da vaš mozak radi brže, pamti bolje i ne zakaže kad vam je najpotrebnije - ne morate mijenjati sve iz temelja. Dovoljno je uvesti nekoliko jednostavnih navika koje vašem mozgu itekako koriste.
Iako stalno radi, mozak je često zapostavljen kad govorimo o zdravlju. Srce, koža, mišići - sve to češće dođe na red. A upravo mozak upravlja svime: kako razmišljate, osjećate se i funkcionirate.
Nutricionistica Maggie Moon, autorica knjige The MIND Diet, ističe da mozak troši velike količine energije i da mu je podrška potrebna u svakoj životnoj fazi. Dobra vijest? Uz male promjene, možete učiniti mnogo za njegovo zdravlje. Evo koje navike možete početi primjenjivati već danas.
Prehrana koja koristi mozgu često koristi i vašem srcu. MIND dijeta - kombinacija mediteranske i DASH prehrane - jedna je od najistraženijih kada je riječ o zaštiti kognitivnog zdravlja.
Ne morate odmah napraviti drastične rezove. Počnite s osnovama: lisnato povrće, cjelovite žitarice, bobičasto voće, orašasti plodovi, masna riba, maslinovo ulje i dovoljno vode. Alkohol i ultraprerađene namirnice pokušajte svesti na minimum - time čuvate i strukturu mozga i mentalnu bistrinu.
Mozgu treba kisik i bolji protok krvi kako bi funkcionirao optimalno. Tjelesna aktivnost, osobito kardio, pomaže vašem mozgu da stvara nove stanice i bolji fokus. Šetnja, vožnja bicikla, ples - sve se računa.
Mozak voli izazove - posebno one koje još niste savladali. Kad ga aktivno koristite, stvarate nove veze i potičete neuroplastičnost. To može biti križaljka, nova vještina, strani jezik ili hobi.
Tijekom sna mozak “čisti” sve ono što se nakupilo tijekom dana i sprema informacije u dugoročno pamćenje. Nedostatak sna odmah utječe na koncentraciju, ali i dugoročno šteti zdravlju mozga.
Stres iscrpljuje mozak. Kad ste pod stresom, mozak troši energiju na “preživljavanje” umjesto na učenje, koncentraciju i pamćenje. Zato je važno naučiti kako ga svjesno smanjiti.
Meditacija, svjesno disanje, vođenje dnevnika – sve to pomaže.
Ne morate biti iznimno društveni, ali redoviti kontakti s obitelji, prijateljima ili poznanicima pomažu u očuvanju mentalnog zdravlja. Pozitivni odnosi podržavaju i emocionalnu stabilnost i kognitivnu funkciju.
Nutricionistica Maggie Moon savjetuje:
Nikad nije prerano, a ni prekasno, da učinimo nešto dobro za svoj mozak. Samo treba početi.