Početak četrdesetih godina donosi nove izazove, ali i priliku da više pažnje posvetimo vlastitom zdravlju. Iako uravnotežena prehrana ostaje temelj dobrog stanja organizma, s godinama može doći do manjka nutrijenata koje je teško nadoknaditi isključivo hranom. U takvim slučajevima dodaci prehrani mogu biti korisna nadopuna, osobito kada je riječ o ključnim vitaminima i mineralima.
U nastavku su četiri dodatka prehrani koji mogu podržati zdravlje u četrdesetima i kasnije te pomoći u očuvanju energije, čvrstoće kostiju i zdravlja srca i mozga. Važno je napomenuti da su potrebe svake osobe različite pa se preporučuje posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom prije uzimanja dodataka.
Vitamin D igra ključnu ulogu u jačanju kostiju, zdravlju mišića i funkciji imunološkog sustava. S godinama, osobito kod žena, razina vitamina D često opada. Dijetetičarka Holly Larson objašnjava: "Kod žena starijih od 40 godina smanjena razina estrogena otežava apsorpciju vitamina D. Zato savjetujem redovito testiranje razine u krvi i po potrebi uzimanje dodataka."
Preporučena dnevna doza za većinu zdravih odraslih kreće se od 400 do 800 međunarodnih jedinica (IU), odnosno 10 do 20 mikrograma. Točna količina ovisi o individualnim potrebama pa je najbolje da ju odredi liječnik.
Kalcij je nužan za zdravlje kostiju i zubi, a s godinama njegova važnost raste, osobito kod žena u menopauzi koje imaju veći rizik od gubitka koštane mase. Iako se kalcij može unositi hranom (mliječni proizvodi, zeleno povrće, obogaćene namirnice), ponekad nije dovoljno. Dijetetičar Drew Hemler ističe da u takvim slučajevima dodaci mogu pomoći: "Kada je unos kalcija prehranom nizak, dodaci prehrani mogu smanjiti rizik od prijeloma i pomoći u održavanju čvrstih kostiju."
Preporučuje se uzimanje kalcijeva citrata, koji se bolje apsorbira, čak i kod ljudi sa smanjenom želučanom kiselinom. Osim toga, može se uzimati i neovisno o obrocima, što je dodatna prednost.
Vitamin B12 važan je za proizvodnju crvenih krvnih stanica, pravilno funkcioniranje živčanog sustava i sintezu DNK. Kako starimo, tijelo sve teže apsorbira B12 iz hrane. Jedan od razloga je smanjena količina želučane kiseline, potrebne za njegovu razgradnju. Dijetetičarka Tammie S. Brown upozorava i na utjecaj lijekova: "Neki često korišteni lijekovi, poput lijekova za smanjenje želučane kiseline, metformina i diuretika, mogu smanjiti apsorpciju vitamina B12."
Zato se preporučuje redovita kontrola i razmatranje uzimanja dodataka prehrani, osobito kod osoba koje osjećaju umor, slabost ili imaju druge simptome povezane s manjkom ovog vitamina.
Omega-3 masne kiseline, posebno EPA i DHA, imaju snažno protuupalno djelovanje i važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca, krvnih žila i mozga. Prirodno se nalaze u masnoj ribi poput lososa, skuše i srdela. S godinama se povećava rizik od srčanih bolesti i smanjenja kognitivnih sposobnosti. Istraživanja pokazuju da veći unos omega-3 može smanjiti taj rizik, osobito kad se redovito unose putem prehrane ili dodataka.
Preporuka je jesti masnu ribu najmanje dva puta tjedno. Ako to nije moguće, dodaci ribljeg ili alginog ulja mogu biti dobra alternativa, no prije uzimanja treba se savjetovati s liječnikom.
Dodaci prehrani nisu zamjena za zdrav način života. Za dugoročno zdravlje važno je:
Tjelesna aktivnost, osobito ona s opterećenjem, pomaže očuvanju mišićne mase i gustoće kostiju, a dobra prehrana podržava rad probavnog sustava i zdravlje srca.
Četrdesete su pravo vrijeme za pozitivne promjene i ulaganje u buduće zdravlje. Dijetetičari se slažu da dodaci vitamina D, kalcija, B12 i omega-3 masnih kiselina mogu biti od velike koristi. No najvažnije je zapamtiti da ne postoji jedinstveno rješenje za sve.
"Preporuke za dodatke prehrani ovise o vašim osobnim ciljevima, zdravstvenom stanju, genetici i načinu života, a ne samo o godinama," zaključuje dijetetičarka Monique Richard.
Za najbolji plan i ravnotežu između prehrane, aktivnosti i dodataka, obratite se nutricionistu ili svom liječniku.