Papa Franjo bit će pokopan u bazilici Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu, prema vlastitoj želji izraženoj u duhovnoj oporuci. Ova odluka predstavlja odstupanje od duge tradicije ukopa papa u Vatikanu.
Papa Franjo gajio je duboku pobožnost prema Djevici Mariji i često je posjećivao ovu baziliku, osobito prije i nakon svojih međunarodnih putovanja. U svojoj knjizi El Sucesor iz 2024. godine izjavio je:
"Uvijek sam imao veliku pobožnost prema Sv. Mariji Velikoj, čak i prije nego što sam postao papa."
Bazilika, osnovana 432. godine, smještena je na Eskvilinskom brežuljku, oko 4 km od Vatikana. Poznata je po ikoni Salus Populi Romani, pred kojom je papa Franjo često molio. Također, bazilika čuva relikvije i mozaike od velikog značaja za kršćansku povijest.
Bazilika Svete Marije Velike jedna je od četiri papske bazilike u Rimu i najvažnija crkva u gradu posvećena Djevici Mariji. Osnovana je 432. godine, godinu dana nakon što je na Efeškom saboru Marija proglašena Bogorodicom. Nalazi se na Eskvilinskom brežuljku, oko četiri kilometra od Vatikana.
U unutrašnjosti se nalaze vrijedni mozaici iz 5. stoljeća i čuvena ikona Salus Populi Romani, pred kojom se papa Franjo redovito molio – odmah nakon izbora 2013. godine i pri povratku s brojnih putovanja. Bazilika je kroz povijest bila važno marijansko svetište i mjesto brojnih pobožnosti, liturgija i papinskih pohoda. Ima i najviši zvonik u Rimu, visok 75 metara.
Papa Franjo bit će prvi papa od Leona XIII. (1903.) koji će biti pokopan izvan Vatikana, a svoju je želju za ukop u ovoj bazilici izrazio još ranije u svojoj oporuci, ističući duboku osobnu pobožnost prema Djevici Mariji. Ova odluka je u određenoj mjeri u skladu i s njegovom skromnošću koja je bila jedna od njegovih obilježja tijekom pontifikata, s obzirom na to da je odlučio da neće biti u pokopan u Bazilici svetog Petra u Vatikanu, za razliku od svih papa u posljednjih više od stotinu godina.
Istovremeno, papa Franjo će biti prvi papa u više od 300 godina koji će biti pokopan u ovoj bazilici. Posljednji papa koji je tamo sahranjen bio je papa Klement IX., 1669. godine, a prije njega ondje su pokopana još šestorica papa. Spomenimo i da je Bazilika Svete Marije Velike posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra.
U svojoj oporuci, papa Franjo je zatražio da bude pokopan "u zemlji, jednostavno, bez posebnih ukrasa", s natpisom samo njegovog papinskog imena na latinskom: Franciscus. Njegov grob bit će smješten u niši između Pavlinske kapele i Sforzine kapele unutar bazilike.
Papa Franjo preminuo je, podsjetimo, jučer u 89. godini života, nakon moždanog udara koji je doveo do srčanog zastoja. Njegovo tijelo bit će izloženo za javnost u bazilici svetog Petra od srijede, 23. travnja. Sprovodna misa održat će se u subotu, 26. travnja, u 10:00 sati na Trgu svetog Petra, a predvodit će je kardinal Giovanni Battista Re.