Kremlj se, prema pisanju Moscow Timesa, priprema za moguće pregovore s Washingtonom s ciljem okončanja rata u Ukrajini, ali ambicije Vladimira Putina navodno nadilaze puko primirje. U fokusu Moskve nije samo Ukrajina, već pokušaj da postigne preustroj globalnih odnosa, uključujući američko priznavanje ruskog utjecaja u postsovjetskom prostoru i dijelom u Europi.
Kako bi to postigao, Kremlj navodno planira paket "mamaca" koji bi mogli privući pažnju američkog predsjednika Donalda Trumpa - od trgovinskih ponuda u vezi rijetkih metala i suradnje oko Irana i Sjeverne Koreje, pa sve do ponovne ideje o izgradnji Trumpova tornja u Moskvi.
Informacije su Moscow Timesu potvrdili pet trenutačnih dužnosnika ruske vlade, uključujući dvojicu diplomata, tri izvora bliska Kremlju i zaposlenici triju velikih državnih tvrtki, svi pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
"Glavno je da se Amerikanci ne miješaju u naše stvari i ne govore nam kako da živimo", rekao je jedan viši dužnosnik uključen u planiranje.
Neki u Moskvi zamišljaju i simbolične geste kao dio budućeg dogovora - primjerice da Putin posjeti Washington i sastane se s Trumpom u Bijeloj kući. No i sami priznaju da je era velikih summita prošla.
"Teško je danas računati na to", rekao je jedan vladin dužnosnik.
Unatoč slabijoj pregovaračkoj poziciji, Kremlj pokušava pronaći ponude koje bi mogle zainteresirati Trumpa. Nakon njegove izborne pobjede u studenom, državne su tvrtke dobile zadatak da pripreme prijedloge za ekonomsku suradnju sa SAD-om, uključujući Rosatom (državnu firmu za atomsku energiju), Rosnjeft (državni naftni div), proizvođača zlata Poljus i druge.
Koordinatori tog procesa, prema izvorima, uključuju Maksima Oreškina, zamjenika šefa Putinove administracije, te Kirila Dimitrijeva, posebnog izaslanika Kremlja.
Zbog slabe pregovaračke pozicije u drugim područjima, Moskva rat u Ukrajini vidi kao glavni ulog kojim može trgovati. Nada se da bi Trumpova želja za zaustavljanjem rata mogla otvoriti prostor za širi dogovor.
"Trumpa treba maksimalno iskoristiti, i to tako da mu se mogućnost primirja nudi kao mrkva", rekao je jedan od sugovornika Moscow Timesa. Ipak, sugovornici priznaju da je prilika krhka: Trump bi mogao izgubiti interes ili, još gore, zamjeriti nešto ako osjeti da je izigran.
U ožujku je, nakon telefonskog razgovora s Trumpom, Putin pristao na 30-dnevni moratorij na napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, no iz Ukrajine tvrde da je Moskva prekršila taj dogovor nekoliko puta, a formalnog dogovora nikad nije bilo.
Prema izvorima, u Kremlju se razmatraju dva scenarija. Prvi uključuje Trumpovo posredovanje u dogovoru o primirju u zamjenu za američke ustupke, primjerice ograničavanje isporuke oružja Ukrajini. Drugi je, ako pregovori propadnu, optužiti Ukrajinu za izostanak dogovora.
"Ako Rusija odbije primirje, opet ćemo se suočiti s jedinstvenim Zapadom, i to u još nepovoljnijem okruženju", upozorio je jedan dužnosnik.
Među predloženim "mamcima" za Trumpa su:
"Trump cijeni brzinu, efekt i spektakl, to je njegov instinkt", rekao je izvor blizak Kremlju, pa dodao: "O ovom je projektu već bilo razgovora s Trumpovim timom u prošlosti."
Međutim, trgovinska ponuda Rusije i dalje je slaba. Ukupna razmjena sa SAD-om 2024. pala je na 3,5 milijardi dolara, što je najniža razina od raspada SSSR-a. I oni rijetki resursi koje Moskva može ponuditi - titanij za zrakoplove, uran za nuklearne elektrane, nafta za američke rafinerije - nisu dovoljni za velike političke ustupke.
Svi koji sudjeluju u oblikovanju ove strategije vode se istim pravilom: ponude moraju biti personalizirane, ostvarive unutar jednog predsjedničkog mandata i medijski atraktivne.
"Bez toga je naivno očekivati bilo kakav napredak", zaključio je jedan visoki ruski dužnosnik u razgovoru za Moscow Times.