USTAVNI sud srušio je dopunu Zakona koji je uređivao naplatu neplaćenih radiotelevizijskih pristojbi, uključujući ovrhe. Naime, zastupnici Mosta izborili su se za izmjene Zakona o HRT-u koje su dokinule praksu da se preko određenih odvjetničkih društava naplaćuju enormni iznosi za ovrhe na neplaćenu pretplatu HRT-a.
Sukladno tom izmijenjenom zakonu, HRT je postupak prisilne naplate trebao voditi samostalno, s vlastitim kapacitetima i uz naknadu od 100 kuna po izdavanju platnog naloga. Taj nalog, u slučaju da građani ne podnesu prigovor, automatski je postao ovršna isprava. Prije tog zakona građane se kažnjavalo s najmanje 300 kuna za neplaćenih 80 kuna pristojbe.
Žalili se i HRT i HOK
Na taj zakon, koji je većinom glasova prošao u saboru, Ustavnom sudu žalili su se i HRT, ali i Hrvatska odvjetnička komora (HOK).
"Pobijanim Zakonom došlo je do povrede vrednote vladavine prava stoga što se Pobijani Zakon ne povezuje i ne prožima s već postojećim ovršnim zakonodavstvom u stupnjevito izvedenu, razumljivu i uređenu cjelinu. Pobijani Zakon ne osigurava niti dosljednu i jednaku primjenu istih pravnih principa na sve koji bi pred zakonom trebali biti jednaki. Osim toga, Pobijani Zakon nije niti pravedan niti pravičan niti rezultat poštivanja formalne procedure koja polazi od legitimnih ciljeva i potreba.", smatra HOK, a Ustavni sud uvažio je njihovu primjedbu.
Zanimljivo je da se HOK očitavao i na navod kako postoji potreba da sva državna i javna tijela trebaju dati doprinos olakšavanju teške gospodarske situacije, kao i da postoji "određeno socijalno neosjetljivo poslovanje HRT-a" koje se sastoji u tome da je HRT provodio naplatu tražbina kroz institute ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, uređene Ovršnim zakonom. Tako navode da je HRT do sada opraštao dugove te da postoje oni koji su potpuno ili djelomično oslobođeni pristojbe tako da ne postoji kritika na socijalnu osjetljivost HRT-a. Ako HRT bude sam provodio ovrhe, a ne odvjetnici, HOK smatra da će to dovesti do, kako ističu, "pravne nesigurnosti u državi".
Zanimljivo je da i je sam HRT imao gotovo istovjetne primjedbe na zakon kao i odvjetnici, odnosno Odvjetnička komora.
Ograničili odvjetnike
"Osporavanim Zakonom protuustavno je ograničeno pravo na korištenje odvjetničkih usluga", tvrde na HRT-u koji bi opet angažirao odvjetnike za ovrhe.
"Ustavnom sudu ne preostaje drugo nego utvrditi da u konkretnom slučaju predlagatelj zakona nije iznio objektivne i racionalne razloge kojima bi obrazložio (opravdao) uvođenje novog modela prisilne naplate mjesečne pristojbe za korištenje HRT usluga. Zakonodavac u zakonodavnoj proceduri takvo postupanje nije sankcionirao. Drugim riječima, nije pokazao da će se njime ostvariti legitimni cilj koji se namjeravao postići - smanjiti troškove prisilne naplate pristojbe i s time smanjiti teret koji snose građani. Prema tome, osporeno normativno rješenje nije u suglasnosti sa zahtjevima koji za zakone proizlaze iz načela vladavine prava, najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava)", stoji u odluci Ustavnog suda.
Nikola Grmoja iz Mosta komentirao je za Index ovakvu odluku Ustavnog suda.
Razočarani Mostovci
"Odluka Ustavnog suda da poništi naše izmjene Zakona izravno je omogućila novo bogaćenje odvjetničkih društava, ponajviše odvjetničko-medijskog carstva koje je obavljalo većinu ovrha za HRT", smatra Grmoja koji izrazito spornim smatra izračune koji su pokazali da za građane nema pretjerano velikih ušteda otkako su ovrhe oduzete odvjetnicima.
"Kakve god da je izračune dostavilo Ministarstvo kulture, ne sadrže sigurno ključnu analizu ni brojku, a to je koliko kuna uzimaju razne grupacije u Hrvatskoj tamo gdje ne trebaju, odnosno izravno građanima. Izmjene zakona o HRT-u bile su pokušaj izmjene principa na kojem Hrvatska funkcionira, a to je princip 'uzmi gdje možeš'. Uvijek se savršeno dobro izanalizira zašto bogati trebaju biti još bogatiji, volio bih vidjeti analizu vladajućih kako siromašnima vratiti dostojanstvo. Jer ovrha i uzimanje zadnje kune za gledanje televizije nemaju veze s dostojanstvom", zaključuje na kraju Grmoja.
U-I-3197-2017 i dr.pdf by Index.hr on Scribd