INSTITUT za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) objavio je ovih dana da je tijekom protekle zime dobio informacije o pronalasku čak četiri primjerka goleme ribe pojas (Regalecus glesne), najduže koštunjave ribe na svijetu. Ta riba nerijetko doseže dužinu od oko osam metara, a prema nekim izvorima i značajno veću.
Dr. sc. Branko Dragičević, viši znanstveni suradnik u laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov, kaže da "neki izvori navode čak ekstremne dužine od 17 metara". "No u znanstvenoj literaturi nema dokumentiranih nalaza jedinki većih od 8 metara", ističe Dragičević.
Foto: Wikipedia
Umnogostručen broj nalaza u samo jednoj godini
Susreti s ribom pojas vrlo su rijetki. U IZOR-u kažu da to najbolje ilustrira činjenica da je prije novijih nalaza u Jadranu zabilježena samo tri puta, što znači da je broj prijašnjih poznatih nalaza premašen u proteklih nekoliko mjeseci.
Dragičević kaže da je u Jadranskom moru prvi put zabilježena davne 1932. godine kada je jedna jedinka pronađena nasukana kod Riminija u Italiji. "Prvi sljedeći nalaz ove vrste u Jadranu zabilježen je u svibnju 2009. godine u neposrednoj blizini Stobreča", tumači splitski ihtiolog.
Pronalazak takvog relativno velikog broja primjeraka u svega nekoliko mjeseci je neobičan. U cijelom Sredozemlju do sada je zabilježeno tek 60-ak susreta s ovom vrstom, i to najviše u njegovom zapadnom dijelu, kažu u IZOR-u.
Foto: IZOR
Rijetko se sreće jer ne živi ni na dnu ni na površini
Dragičević tumači da riba pojas život provodi u vodenom stupcu.
"To znači da nije vezana za morsko dno već se slobodno kreće morskim prostranstvom uglavnom na većim dubinama, najčešće od 200 do 1000 metara, gdje se hrani planktonskim organizmima, manjim ribama i glavonošcima. To uglavnom čini pasivno, lebdeći u okomitom položaju. Zbog takvog načina života, daleko od ljudskih pogleda i ribarskih alata, susreti s njom su rijetki, a pronalazak svake jedinke predstavlja jedinstvenu priliku znanstvenicima da rasvijetle poneki novi detalj vezan za njenu biologiju i ekologiju", kaže Dragičević.
Najčešće se nalaze nasukane
Najčešći susreti s ribom pojas su kada se, iz za sada nepoznatih razloga, nasuče na obalu. Dragičević tumači da se njena nasukavanja najčešće povezuju s vremenskim nepogodama, nepovoljnim morskim strujanjima, ali i drugim promjenama u morskom okolišu.
"Čak tri, od ukupno četiri nedavno pronađene jedinke nađene su na obali, dok je jedna snimljena živa u stadiju tranzicijske ličinke", kaže Dragičević. Sredozemni nalazi, kao i naši jadranski, nisu bile ribe koje su dosegnule svoje maksimalne dužine.
Foto: IZOR
Razlozi učestalijih nalaza još nisu razjašnjeni
Učestalija nasukavanja također su zabilježena posljednjih godina uz obalu Kalifornije. Dragičević smatra da se ni američka ni hrvatska nasukavanja ne mogu definitivno povezati s nekim trendovima u atmosferskim ili hidrološkim fenomenima.
"Naime, treba uzeti u obzir da u današnje vrijeme zbog povećane informiranosti ljudi, digitalne povezanosti te konstantne dostupnosti fotoaparata imamo i povećan broj nalaza velikog broja morskih organizama što može zamaskirati realističan uvid u određene fenomene pa relevantne odgovore treba tražiti kroz dugotrajna i sistematična istraživanja", tumači.
Foto: IZOR
Rijetka je, ali nije ugrožena
Iako je rijetka, riba pojas nije ugrožena. Može se pronaći u svim svjetskim morima, pa i u Jadranu, no uglavnom živi u toplijim i umjerenim vodama. Dragičević kaže da njeno prirodno stanište još uvijek nije pod značajnijim antropogenim pritiskom.
"Osim toga, ona ne predstavlja vrstu koja bi bila od interesa za ljudsko iskorištavanje pa se za sada ne može smatrati ugroženom", dodaje.
Foto: IZOR
Dvije su pronašli djelatnici Instituta
Od sedam do danas zabilježenih jedinki u Jadranu, čak dvije su pronašli djelatnici IZOR-a.
"Tranzicijska larva koju je 2010. kod Palagruže pronašao naš djelatnik Damir Roje najmanja je do sada zabilježena jedinka u Sredozemlju, a posljednju jedinku je u Kaštelima također pronašla naša djelatnica Anja Kovač. Ovim putem također želimo zahvaliti i gospođi Nedi Naglić-Drganc koja je čak dvije jedinke pronašla nasukane u Brelima, te Neviu Bilanu koji je poslao snimku tranzicijske larve uočene kod Murtera", poručio je Dragičević.
Institut poziva sve koji vide nešto slično u moru ili nasukano na obali da se jave.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.