Sadržaj nastao u suradnji s: Hrvatske šume
ČAK devet od deset požara u Hrvatskoj uzrokuje čovjek, bilo namjerno ili nepažnjom. Prirodni uzroci, poput udara munje ili samozapaljenja, čine tek manji dio ukupnog broja, pokazuju statistički podaci.
Kad je u pitanju nemar, najčešće se požar dogodi zbog svakodnevnih navika. Uzroci su mnogi. Može se raditi o bacanju opuška uz cestu, žaru nakon roštiljanja koji nije u potpunosti ugašen, iskri iz nekog stroja ili boci ostavljenoj na suncu. Samo trenutak nepažnje ili nemara dovoljan je da nastane požar. Kada se takve situacije dogode u sušnim razdobljima godine kao što su ljetni mjeseci, opasnost se povećava.
Prethodna, 2024. godina, pokazala je kako kombinacija nepovoljnih vremenskih uvjeta i ljudskog nemara može rezultirati ozbiljnim štetama. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, zabilježeno je ukupno 6.650 požara. Od toga je bilo 106 šumskih požara koji su opožarili 14.607 ha šuma i šumskog zemljišta, prema podacima Registra šumskih požara.
Usporedbe radi, 2023. godine zabilježeno je 48 požara koji su zahvatili 1.837 hektara. Godinu ranije, 2022. broj požara bio veći, čak 245, s opožarenih 24.226 hektara. Ovi podaci Registra pokazuju koliko broj i razmjer požara mogu varirati iz godine u godinu.
Odgovor na ovakve izazove ne može se temeljiti samo na intervencijama. Prevencija je vrlo važan čimbenik u zaštiti prirode od novih požara. Upravo zato kampanja "Ma neće biti ništa – Nemar je prva iskra", koju provode Hrvatske šume d.o.o. s partnerima, nastoji upozoriti na važnost osobne odgovornosti u zaštiti šuma, imovine i ljudskih života.
Kampanja se oslanja na frazu koju mnogi izgovaraju kad žele umanjiti ozbiljnost neke situacije. "Ma neće biti ništa" često je početak scenarija koji završi požarom. Poruka kampanje je jednostavna: ako svatko dâ mali doprinos i pokupi predmete i otpad za sobom, veća šteta se može izbjeći.
Kroz edukativne sadržaje, suradnju s influencerom i poticajne aktivnosti na društvenim mrežama, ovom kampanjom Hrvatske šume potiču građane na odgovorno ponašanje tijekom protupožarne sezone. Dio komunikacije usmjeren je i na brzo reagiranje. Primijetiti dim i odmah nazvati 193 ili 112 može biti presudno.
Lipanj 2025. godine bio je treći najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja, iza istog mjeseca 2024. i 2023., priopćila je Služba EU-a za klimatske promjene Copernicus. Iz te organizacije poručuju da će toplinski valovi vjerojatno postati sve češći.
Tijekom 2024. godine Hrvatska je zabilježila tri dugotrajna toplinska vala na kopnu i četiri na priobalju. Temperature su bile iznadprosječne, a izostanak oborina dodatno je osušio vegetaciju. Premda visoke temperature pogoduju širenju požara, njihova se pojava ne može objasniti samo vremenskim uvjetima.
Paralelno s edukacijom, Hrvatske šume nastavljaju s ulaganjima u sustave nadzora i dojave. U razdoblju od 2022. do 2025. godine tvrtka je uložila znatna sredstva u radijsku komunikaciju, videonadzor s detekcijom dima i vatre te napredne sustave koji simuliraju širenje požara.
Trenutačno se 220 nadzornih kamera nalazi na 110 lokacija u priobalnim i kontinentalnim županijama, a operativni centri svakodnevno prate stanje na terenu. Uz to, tijekom ljeta zapošljavaju se dodatni radnici u motriteljsko-dojavnoj službi na području krša, kako bi se vrijeme reakcije svelo na minimum.
Iako nijedan sustav ne može jamčiti apsolutnu sigurnost, pravovremena dojava i odgovorno ponašanje građana ostaju ključne karike u zaštiti šuma.
Požari se ne događaju samo drugima. U godini u kojoj su temperature u Europi već izazvale niz požara i rekordna upozorenja, odgovornost se više ne može prebacivati na druge i umanjiti rečenicom "Ma neće biti ništa".
Sponzorirani sadržaj donose Index i Hrvatske šume u skladu s najvišim profesionalnim standardima.