Donald Trump će ovaj tjedan sletjeti u Saudijsku Arabiju na prvo službeno inozemno putovanje otkako se vratio u Bijelu kuću, s velikim očekivanjima da će osigurati niz poslova vrijednih više milijardi dolara. Ipak, najvažniji od svih tih poslova vjerojatno će mu izmaknuti, piše Financial Times.
Američki predsjednik nije skrivao da je mamac petrodolara iz zaljevskih država bogatih naftom glavni motiv njegova posjeta, koji će uključivati i zaustavljanje u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekuje se da će mnogi od najmoćnijih američkih poslovnih ljudi, uključujući Elona Muska, Sama Altmana, Marka Zuckerberga i Larryja Finka, također otputovati u Rijad.
No Trump vjerojatno neće postići cilj kojem se najviše nada: veliki dogovor koji bi doveo do normalizacije odnosa Saudijske Arabije s Izraelom, dok rat protiv Hamasa u Gazi, koji traje već 19 mjeseci, sve više potresa regiju.
"Saudijska Arabija se želi tijekom posjeta fokusirati na bilateralne odnose. Normalizacija je stavljena na čekanje, osim ako Izrael ne poduzme ozbiljne korake koje Saudijska Arabija želi – kraj rata i uspostavu palestinske države. U protivnom neće biti pomaka", rekao je Ali Shihabi, saudijski komentator blizak kraljevskom dvoru.
Ova neusklađenost ukazuje na to da će Trump otkriti kako su se dinamike na Bliskom istoku promijenile otkako je posljednji put posjetio Saudijsku Arabiju 2017. godine. Poslovni dogovori će se i dalje sklapati sa zaljevskim državama koje tradicionalno favoriziraju republikanske predsjednike, upravljaju nekima od najvećih svjetskih investicijskih fondova i organizirat će raskošne svečanosti u Trumpovu čast.
Iako su oprezne zbog predsjednikove nepredvidljivosti i posljedica njegovih trgovinskih ratova, autokratske države prihvaćaju njegov transakcijski stil i pozdravljaju njegov podcjenjivački stav prema ljudskim pravima.
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman već je obećao da će Rijad uložiti 600 milijardi dolara u SAD tijekom četiri godine; UAE je slijedio s obećanjem o 1,4 bilijuna dolara uloženih u razdoblju od deset godina, a očekuje se da će Katar dati vlastito obećanje o ulaganju vrijednom stotine milijardi dolara tijekom Trumpova posjeta Dohi.
Analitičari dovode u pitanje kako bi uopće mogli rasporediti toliko kapitala u zadanim vremenskim okvirima i to dok se Saudijska Arabija suočava s nižim cijenama nafte i fokusira se na domaće projekte.
SAD također pregovara s Katarom o tome da Trump prihvati zrakoplov jumbo jet vrijedan 400 milijuna funti iz Dohe kao zamjenu za Air Force One, što je izazvalo kritike i pristaša i protivnika predsjednika.
Američko ministarstvo financija izjavilo je u četvrtak da će uspostaviti "brzi postupak za olakšavanje većih ulaganja u američke tvrtke" iz savezničkih zemalja, što su zaljevske države zagovarale kako bi ubrzale ulaganja u umjetnu inteligenciju u SAD-u.
U travnju je Trump izdao izvršnu naredbu kojom se ublažavaju ograničenja na prodaju određenog oružja i ubrzavaju postupci nabave, što su zaljevske države, koje su među najvećim kupcima američkog oružja, također tražile.
Dok Trump zagovara svoju investicijsku politiku "Amerika na prvom mjestu", američki izvršni direktori koji putuju s njim trebali bi u utorak sudjelovati na američko-saudijskom investicijskom forumu, koji će biti snažno usmjeren na tehnologiju, umjetnu inteligenciju i energetiku te završiti nizom investicijskih najava.
Ipak, Trump neće moći ignorirati probleme. Izraelska ofenziva u Gazi, pokrenuta kao odmazda za Hamasov napad 7. listopada 2023. godine, razbjesnila je arapske čelnike koji se boje da će generacije njihove mladeži biti radikalizirane tim pokoljem.
Princ Mohammed, koji se približavao sklapanju trostranog sporazuma sa SAD-om o normalizaciji odnosa s Izraelom prije nego što je izbio rat, opisao je izraelsko ponašanje u Gazi kao genocid i inzistira da Rijad neće uspostaviti diplomatske odnose s Izraelom dok ne bude uspostavljena palestinska država.
To je osujetilo Trumpove nade o proširenju takozvanih Abrahamovih sporazuma koje je posredovao tijekom svojeg prvog mandata, a koji su doveli do toga da UAE i još tri arapske države 2020. godine formaliziraju odnose s Izraelom.
No Saudijska Arabija, predvodnica sunitskoga muslimanskog svijeta, oduvijek se smatrala glavnim partnerom i ključem za poticanje ostalih arapskih i muslimanskih država da slijede taj primjer.
Trump će također naići na zaljevske čelnike koji potiču SAD da postigne sporazum s Iranom o nuklearnom programu Islamske Republike, dok strahuju od rizika novog rata koji bi mogao izbiti na Bliskom istoku.
Tijekom Trumpova posjeta 2017. godine, mladi i samouvjereni princ Mohammed i vođa UAE-a šeik Mohammed bin Zayed al-Nahyan bili su među njegovim najvećim pobornicima dok se pripremao povući SAD iz nuklearnog sporazuma koji je Teheran potpisao s administracijom Baracka Obame i drugim svjetskim silama.
Ovaj put zateći će Saudijsku Arabiju i UAE koje traže sporazum s Iranom. Djelomično je razlog njihovo iskustvo tijekom Trumpova prvog mandata, kada je njegova administracija, po njihovu mišljenju, mlako reagirala nakon što je Iran optužen za napad projektilima i dronovima na saudijsku naftnu infrastrukturu 2019. godine.
U Rijadu i Abu Dhabiju to se smatralo dodatnim dokazom nepredvidljivosti SAD-a i upitne predanosti njihovoj sigurnosti. Sada podržavaju novi sporazum s Iranom kojim bi se okončala nuklearna kriza, nakon što je predsjednik pokrenuo pregovore s Teheranom, ali zajedno s Izraelom također zaprijetio vojnim akcijama ako diplomacija ne uspije.
"Saudijci i UAE shvatili su da će, ako Iran bude ozbiljno ugrožen i napadnut, oni biti žrtve protuudara", rekao je Bernard Haykel, profesor bliskoistočnih studija na Sveučilištu Princeton: "Stoga mislim da Saudijci igraju vrlo važnu posredničku ulogu i također ulogu ublažavanja prema ljudima iz Trumpova kruga."
Saudijska Arabija također je omogućila razgovore između SAD-a i Rusije, dok Katar posreduje između Izraela i Hamasa, zajedno sa SAD-om i Egiptom.
Diplomati navode da će Gaza i druge regionalne krize biti na dnevnom redu. No Michael Wahid Hanna iz Crisis Groupa dovodi u pitanje koliko će zaljevski čelnici biti spremni uložiti politički kapital u ta pitanja usred euforične atmosfere sklapanja poslova.
Washington već neko vrijeme zagovara kratkotrajno primirje u ratu u Gazi kako bi se oslobodilo preostalih 59 talaca koje drži Hamas, uključujući Edana Alexandera, posljednjeg američkog državljanina za kojeg se vjeruje da je još živ.
U nedjelju je Hamas rekao da će osloboditi Alexandera nakon što je izravno razgovarao sa SAD-om, što se činilo kao gesta dobre volje prema Trumpu uoči njegova putovanja. Posrednici nastavljaju s naporima da se postigne novi dogovor o prekidu vatre.
To se događa dok Izrael prijeti širenjem svoje ofenzive i prelaskom prema potpunoj okupaciji pojasa, za što kaže da će započeti nakon Trumpova posjeta ako ne bude dogovora o novom primirju. "Ne može se izbjeći razgovor o Gazi, ali fokus će biti na ekonomskim poslovima", rekao je jedan diplomat.