Što učiniti i kako se ponašati ako dođe do napada stršljena

Ilustracija: Shutterstock

U SUBOTU oko 18:45 u Gornjoj Voći u nesretnom je slučaju smrtno stradao 58-godišnji muškarac, objavila je policija u priopćenju.

"On je pomagao muškarcu starosti također 58 godina, u obavljanju poslova na obiteljskom gospodarstvu. U jednom su trenutku na dvorištu pomaknuli rolo balu sijena, kojom prilikom ih je obojicu napao roj stršljena koji su se nalazili ispod bale. Napadnuti su se muškarci sklonili u obiteljsku kuću, gdje je stradalom 58-godišnjaku od zadobivenih uboda pozlilo", izvijestila je policija.

Na mjesto događaja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, koja je pokušala reanimirati stradalog, no nažalost bezuspješno. Zamjenik Županijske državne odvjetnice odredio je medicinsku obdukciju te je tijelo nesretnog muškarca prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice Varaždin.

Što učiniti ako naiđete na stršljene?

Profesorica s Veterinarskog fakulteta Ivana Tlak Gajger objasnila je u emisiji N1 Studio uživo kako se ponašati naiđete li na gnijezdo stršljena.

Kaže da stršljeni zapravo nisu agresivni kad je riječ o europskim vrstama, ali su tijekom ljetnih mjeseci aktivni. Rade svoja gnijezda i hrane se velikim brojem različitih kukaca, a štetnici su i pčelarstvu jer napadaju medonosne pčele.

Ističe da je teško potvrditi da se radi o najezdi stršljena, već je to uobičajeni broj za ljetne mjesece. U proljeće matica počinje graditi primarno gnijezdo, potom prva generacija mladih stršljena preuzima tu ulogu, objašnjava.

Tijekom aktivnih mjeseci gnijezdo se povećava pa ih bude na stotine, a može ih biti i do tisuću, s time da mogu proizvesti i nekoliko stotina novih mladih matica koje tijekom rujna ulaze u hibernaciju.

"Sami po sebi nisu agresivni, ali osjećaju prijetnju ako osjete da se približavate njihovom gnijezdu. Moglo bi se konstatirati da su ubodi uglavnom slučajni zbog iznenadnog ulaska u blizinu gnijezda, što može izazvati agresivno ponašanje", navodi.

Savjetuje da se u slučaju pronalaska gnijezda u stambenim ili gospodarskim objektima pozove služba koja je nadležna za uklanjanje takvih gnijezda. "Prvo treba usmrtiti sve stršljene u gnijezdu da bi se moglo obaviti fizičko uklanjanje", objašnjava.

Komentirala je i razliku između stršljena i osa te rekla da je europski stršljen najkrupniji i samim time ima veću količinu otrova, a razlika u ubodima ovisi primarno o osjetljivosti pojedinca, mjestu i broju uboda te količini otrova koji bude ispušten, iako je sastav otrova relativno sličan, rekla je profesorica s Veterinarskog fakulteta Ivana Tlak Gajger.

Što ako dođe do uboda?

Mladen Hron iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba bio je gost N1 Studija uživo i govorio je o ubodima stršljena te kako reagirati ako dođe do uboda.

Kaže da u najvećem broju slučajeva ubod stršljena završi lokalnim i bolnim eritemom.

"To je najblaže što može biti i u većini slučajeva je tako. Kod osoba koje su sklone alergijama može se razviti blaga alergijska reakcija u vidu nekog osipa, otoka usana, jezika, suzenja očiju. Dok najteži oblik alergijske reakcije može rezultirati anafilaktičkim šokom.

On se pak manifestira otežanim piskutavim disanjem, uslijed kardiovaskularnog kolapsa dolazi do hipotenzije - u početku vrtoglavice - i čovjek može pasti u nesvijest te to može rezultati i smrtnim ishodom", objašnjava Hron.

Kaže da najteži ishodi zbog uboda nisu česti i dodaje da je teško pravovremeno reagirati u slučaju anafilaktičkog šoka.

"Anafilaktički šok se događa vrlo brzo i to je jedno dramatično zbivanje, ako ne pružimo vrlo brzo hitnu pomoć, može doći do smrtnog ishoda. U svakom slučaju treba brzo reagirati i zvati hitnu pomoć ili se obratiti u najbližu hitnu ambulantu", rekao je.

Upitan na kojem dijelu tijela je najopasniji ubod, Hron odgovara da je to glava.

"Na glavi se razvije angioedem, što znači otok mekog tikva, i zatvara se dišni put te dolazi do gušenja. U području glave je najopasniji taj ubod, a što idemo perifernije, to je povoljniji ishod", kaže.

Hron napominje da se treba držati podalje od gnijezda stršljena da ih ne izazovemo.

"Ako ih izazovemo, onda oni napadaju u rojevima. Nije nikako preporučljivo da se lamaće rukama i bježi. Ako lamatamo rukama, onda je stršljen najopasniji. Treba biti miran i sabran i čekati da ode", govori.

Najčešće intervencije u Hitnoj medicinskoj pomoći

Pojašnjava da najveći broj ljudi dolazi na Hitnu jer se boje najteže alergijske reakcije.

"Svi ljudi više-manje znaju da to može rezultirati smrtnim ishodom. Često dolaze samo s običnim bolnim eritemom. Rjeđe dođu s nekim osipom. Za anafilaksiju je situacija takva da kad se to razvije, rijetko uspiju stići. Preporuka za njih je da nose adrenalinske šprice", rekao je.

Teško mu je reći ima li više intervencija ove godine nego prošle, ali najviše ljudi dolazi zatražiti pomoć zbog bolnog eritema, a nešto rjeđe zbog osipa, kaže.

"Otrov ose je jači otrov od stršljenovog, ali je opasnost u alergiji. Kod stršljenovog alergijske reakcije budu burnije", objašnjava.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.