POSLJEDNJIH se dana ponovno aktualizirala priča oko minusa na računima nakon što je krajem srpnja Hrvatska narodna banka objavila kako će se ići u promjene pravila za minuse na bankovnim računima.
HNB je krajem srpnja obavijestio banke da se planiraju izmjene zakona kako bi se stalo na kraj praksi po kojoj, kako su procijenili iz HNB-a, 95% minusa na računima spada u prešutna prekoračenja. Riječ je o prekoračenjima za koje korisnici ne moraju s bankom potpisati ugovor, kao u slučaju dopuštenog prekoračenja. Banke su uglavnom koristile činjenicu da taj dio poslovanja nikada nije zakonski uređen pa su svojim korisnicima automatizmom dodjeljivati upravo prešutne minuse koji su kod nekih dosezali i trostruka mjesečna primanja.
Kako za prešutna prekoračenja, upravo zbog spomenutog nedostatka pravne regulative, ne vrijedi najveća dopuštena kamatna stopa koja trenutno iznosi 8.11 posto, na prešutne se minuse zaračunavala kamata od 9, 11, 15, pa čak i 17.4 posto.
U čemu se sve razlikuju dopuštena i prešutna prekoračenja
Dopušteno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje potrošaču na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku, dok je prešutno prihvaćeno prekoračenje ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno prekoračenje, a veliki broj građana nije ni svjestan da koristi prešutni minus jer im je on odobren automatizmom, bez da su ikad podnijeli zahtjev.
Dopuštena su prekoračenja zapravo ugovori o kreditu, za njih je predviđena puna zaštita potrošača koja uključuje ograničenje efektivne kamatne stope (EKS), postupnu otplatu u 12 rata, cjelovito informiranje potrošača o proizvodu, kao i prethodno utvrđivanje kreditne sposobnosti.
Za razliku od toga, kod prešutnog prekoračenja poslovni odnos reguliran je ugovorom o tekućem računu pa se na izvještavanje potrošača primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu te banka ima samo obvezu pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama. Također, za prešutno prekoračenje nije obvezna procjena kreditne sposobnosti, ne primjenjuje se ograničenje visine EKS-a te nije obvezna primjena odredbe o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.
Ne znate imate li dopušteni ili prešutni minus? Puno je veća vjerojatnost imate prešutni
Ako niste sigurni imate li dopušteno ili prešutno prekoračenje, mnogo je vjerojatnije da se radi o prešutnom prekoračenju. Naime, dopuštene minuse koriste samo 32 tisuće građana, a prešutne njih čak 840 tisuća. U postocima, 95 posto građana svih minusa su prešutni minusi, a tek 5 posto dopušteni.
Ako imate minus, a nikada niste potpisali nikakav ugovor s bankom o prekoračenju, sva je prilika da imate prešutni minus. Isto tako, ako su vam iz banke nudili povećanje minusa, a niste potpisali ugovor, također je vrlo izgledno da imate prešutni munus. No najsigurnije je provjeriti s bankom.
Ovih su dana na adrese građana počele su stizati obavijesti banaka da će im za dva mjeseca ili najkasnije od početka iduće godine smanjiti takozvane prešutne minuse. Istodobno, banke im nude odobravanje kredita na godinu dana kojim će zatvoriti iznos smanjenog prekoračenja.
HNB nije tražio ukidanje prešutnog minusa, ali ga banke mogu ukinuti ili smanjiti, ljudi bi trebali dobiti mogućnost otplate na rate
HNB se sinoć oglasio i poručio da do izmjena zakona na prešutna prekoračenja, tzv. minus, primijene ograničenje efektivne kamatne stope (EKS) i omoguće obročnu otplatu ukinutog ili smanjenog iznosa prešutnog prekoračenja, a ne ukidanje prekoračenja.
No premda je HNB-ov potez očito usmjeren na smanjenje troškova koje građani imaju kod prešutnih minusa, ostaje činjenica da će se mnogi naći u ozbiljnim problemima. Napomenimo još jednom da su prešutna prekoračenja neregulirana i u tome što nema obveze da banke kod njihovog smanjenja ili ukidanja korisnicima ponude obročnu otplatu. HNB preporučuje bankama da tu obročnu otplatu ipak ponude, a takvo bi trebalo biti i buduće zakonsko rješenje, no nekima će i obročna otplata zasigurno predstavljati problem, posebno kad je riječ o većim minusima.
Banke će odlučiti i hoće li smanjiti ili ukinuti prešutna prekoračenje, zakon će propisati ograničenja za nove korisnike
Banke će odlučiti i hoće li ljudima smanjiti, ukinuti ili pak zadržati prekoračene minuse. No, novim bi se Zakonom o potrošačkom kreditiranju, kako predlaže HNB, za sve postojeće tekuće račune na kojima postoje prešutna ograničenja trebalo propisati ograničenje kamatne stope kao i obveza da se u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja ponudi otplata u 12 rata, kako je to propisano i za dopušteno ograničenje.
Za novougovorene tekuće račune propisao bi se maksimalni iznos prešutnog prekoračenja u visini od 1500 kuna. Drugim riječima, nakon što se donese novi zakon, ako ugovarate novi tekući račun u banci, maksimalni iznos prešutnog prekoračenja koje ćete moći dobiti će biti 1500 kuna, a za veći iznos kao opcija ostaje dopušteno prekoračenje.
Do čega je dovela masovna praksa prešutnih minusa
Građani su krajem lipnja uglavnom u prešutnom minusu bili 6.3 milijarde kuna, za što su bankama u godinu dana platili ili će platiti najmanje 630 milijuna kuna kamata. Korisnicima prešutnih minusa na tekućem računu banke su u protekle dvije i pol godine, koliko se koristi ova praksa, grubom računicom naplatile oko 350 milijuna kuna više nego što bi to bio slučaj da se primjenjivala najviša dopuštena kamatna stopa.
Kada su krajem 2018. banke prelazile s dopuštenog na prešutni minus, objasnile su da to rade zbog "usklađivanja s novim propisima", da suštinski sve ostaje isto kao i kod dosadašnjeg minusa, samo će sve biti jednostavnije za ugovaranje. No dogodilo se to da su dopuštena prekoračenja gotovo nestala, a da su banke preko prešutnih minusa korisnicima znatno skuplje naplaćivale uslugu prekoračenja na računima.
Ispitivanjem praksi banaka vezano za prešutna prekoračenja, HNB je utvrdio da je cijena prešutnih prekoračenja prosječno 30 posto viša od cijene dopuštenih prekoračenja.