Ruske vlasti poslale su najmanje 20.000 naturaliziranih građana na bojište u Ukrajini jer se nisu prijavili za vojnu obvezu, izjavio je 20. svibnja Aleksandar Bastrikin, predsjednik ruskog Istražnog odbora, prenosi državna agencija TASS.
Ova izjava dolazi u trenutku pojačanog pritiska na migrantsku populaciju u Rusiji, dok Kremlj pokušava nadoknaditi manjak vojnika na bojištu.
"Već 20.000 'mladih' ruskih državljana, koji iz nekog razloga ne vole živjeti u Uzbekistanu, Tadžikistanu i Kirgistanu, nalaze se na prvim crtama", rekao je Bastrikin na Međunarodnom pravnom forumu u Sankt-Peterburgu.
Dodao je da je naredio vojnim istražiteljima, policiji i Nacionalnoj gardi da redovito provode racije u četvrtima gdje žive migranti, s ciljem pronalaska onih koji izbjegavaju vojnu registraciju. Bastrikin je ranije tvrdio da mnogi strani državljani "polako napuštaju Rusiju" kako bi izbjegli novačenje, a prisilno slanje naturaliziranih građana na front opisao je kao "trik" kojim se zadovoljavaju ustavne obveze, a istovremeno cilja migrante.
Prema zapadnim obavještajnim izvorima koje navodi Wall Street Journal, Rusija mjesečno pokušava novačiti između 30.000 i 40.000 vojnika.
Nakon što je 2022. godine djelomična mobilizacija izazvala val nezadovoljstva i bijeg više od 261.000 građana iz zemlje, Kremlj izbjegava novo masovno uvođenje obvezne vojne službe. Umjesto toga, provodi intenzivne kampanje za novačenje i nudi financijske poticaje.
Dana 31. ožujka predsjednik Vladimir Putin potpisao je odluku o proljetnoj mobilizaciji 160.000 muškaraca, što je najveći poziv u posljednjih 14 godina. Iako regruti službeno ne bi smjeli biti poslani u borbene zone, organizacije za ljudska prava i obitelji vojnika izvijestile su da se mnoge prisiljava da potpišu ugovore koji ih vode na ukrajinsko bojište.
U ljeto 2024. ruski parlament usvojio je zakon kojim se vlastima omogućuje da oduzmu državljanstvo naturaliziranim osobama koje se ne registriraju za vojnu obvezu.