U Hrvatskoj je oko 100.000 neplodnih osoba, a godišnje u postupak medicinski potpomognute oplodnje (MPO) ulazi manje od 10.000 parova, omjer neplodnih muškaraca i žena je podjednak, ali je sve veći porast muške neplodnosti, dok je debljina sve češći uzrok neplodnosti kod oba spola.
Jedan od glavnih razloga nesrazmjera broja osoba suočenih s neplodnosti i onih koje se liječe je slaba informiranost o mogućnostima liječenja i pravima pacijenata te društvena stigma povezana s neplodnosti, izneseno je u srijedu na Rodinoj konferenciji Zajedno za plodnost.
"Zahvaljujući MPO-u u Hrvatskoj je do sada rođeno oko 40.000 djece i to znači da je ove školske godine u svakom razredu barem po jedno dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom (IVF – In vitro fertilization)", kaže Bojana Šantić iz udruge Roda.
Uzroci neplodnosti
"Više je uzroka neplodnosti, a jedan od češćih je pretilost. Hrvatska je nažalost prva u EU po broju osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih", rekla je Šantić. "Osim debljine još jedan od alarmantno rastućih uzroka neplodnosti su okolišni faktori, odnosno endokrini disruptori (tvari koje uzrokuju poremećaje u sustavu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem) iz raznih kemikalija, kozmetike, gotovo svega čime smo okruženi", dodala je.
"Poodmakla dob žene je jedan od češćih uzroka neplodnosti. Nakon 35. plodnost pada, a osobito nakon 42. godine", kaže Nina Gelo, voditeljica odjela za kliničku embriologiju KBC-a Zagreb. Smatra da bi zbog sve veće neplodnosti u muškoj populaciji bilo dobro kada mladić napuni 18 godina da napravi spermiogram. "Ako je u podlozi neka bolest, možda tada još nije kasno za pohraniti sjeme ili tkivo testisa. Žene kao preventivu neplodnosti mogu provjeriti svoj hormonski status."
O čemu ovisi uspjeh MPO-a
U Hrvatskoj postoji 17 centara za liječenje neplodnosti, što je po broju stanovnika znatno više nego u drugim zemljama EU-a. Iz Rode kažu da je iz službenih izvješća Ministarstva zdravstva vidljivo da postotak uspješnosti MPO-a u Hrvatskoj varira ovisno o dijelu zemlje.
"Istina je da postoji navedena razlika, ali ona nije tako velika", kaže Dinka Pavičić Baldani iz Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.
"Sada su se obnovile bolnice u Osijeku, Rijeci, obnovljen je i Sv. Duh te KBC Sestara milosrdnica. Uložena su velika sredstva i tek sada ćemo moći govoriti o toj temi. Kada je u pitanju uspješnost, važno je napomenuti i da se parovi prijavljuju na liječenje tek nakon četiri godine pokušaja, što nikako nije pozitivno", objasnila je.
Gelo ističe da je u posljednjih 10 godina kada je MPO u pitanju došlo do značajnog napretka. "Uvedena je kontrola kvalitete, sustavni nadzor, poboljšanje laboratorija i sada možemo reći da su naši laboratoriji na svjetskoj razini."
Komentirala je i razlike u uspješnosti MPO-a napomenuvši da radi u Petrovoj bolnici i može govoriti samo o njoj. "Ulagali smo u obrazovanje, slali naše stručnjake na edukacije, pratili trendove u nabavljanju opreme, a što je jako važno svjesni smo važnosti timskog rada. Ginekolozi i embriolozi moraju raditi timski da bi došli do rezultata."
Druge bolnice imaju svoj put, možda nemaju ni tolike resurse, ali svi zajedno idemo u dobrom smjeru, dodala je. Gelo kaže da se majčinstvo ne bi trebalo odgađati jer nijedna metoda i nijedan laboratorij ne može izbrisati godine.
"Moramo se odnositi prema plodnosti odgovornije i što se tiče životnog stila; upotreba lijekova, pušenje, alkohol, droga sve to utječe na plodnost", kaže. Dodaje da ljudi trebaju znati da MPO ne znači odmah IVF, nego da se ide često i s nekim manje invazivnim metodama.
"Treba micati stigmu sa samog postupka", zaključila je.
Važnost psihološke podrške tijekom IVF-a
Postupak IVF-a je zahtjevan fizički i psihički, a koliko je taj postupak težak pokazuju i rezultati za EU da polovica parova odustaje nakon prvog postupka, kaže Pavičić Baldani. "Sada je trend da u svim centrima za MPO postoji stručni tim psihologa koji djeluje u sklopu same ustanove", pojasnila je.
Iz Rode kažu da u Hrvatskoj centri za psihološku potporu još nisu profunkcionirali, ali pohvaljuju inicijativu.
Koliko je važna psihološka potpora ispričala je i Ana Majetić (38), koja je prije šest mjeseci rodila nakon što je prošla 20 postupaka IVF-a. "Oko mene ima puno žena koje su uz značajno manji broj IVF-a uspjele začeti i roditi, tako da je moja priča specifična", rekla je.
Prije nego što je počela s IVF-om Majetić je imala dvije izvanmaternične trudnoće zbog zdravstvenih poteškoća koje je morala riješiti operativnim putem. Na postupke je išla u privatnu polikliniku, a dio troškova snosio je HZZO. Kaže da su joj iskustva s medicinskim osobljem bila izuzetno pozitivna, ali da bi cijeli proces i ona i partner puno lakše podnijeli da su imali uključenu i psihološku pomoć.
Utjecaj zakona na MPO
Rezultati MPO-a usko su povezani i sa zakonima koje pojedine države propisuju. "Zakonom donesenim 2012. godine omogućena je donacija ženskih i muških spolnih stanica te zametaka u Hrvatskoj, ali se Zakon ne provodi u praksi", kaže Šantić.
Pacijenti koje žele obaviti taj postupak šalju se u inozemstvo. Slanjem pacijenata u inozemstvo krše se i prava djece rođene iz tih postupaka.
"Po našem Zakonu taj postupak je neanoniman, što znači da dijete kada postane punoljetno ima pravo saznati informacije o svom biološkom identitetu. Međutim, do sada su se pacijenti slali u zemlje gdje je donacija anonimna. Tek nedavno su se pacijent počeli slati u zemlje koje imaju sličan zakonodavni okvir kao Hrvatska i to pozdravljamo", rekla je Šantić.
Najavila je da će to biti sljedeća tema kojom će se Rode aktivno baviti. Hrvatski zakon zabranjuje pristup MPO-u ženama bez partnera i osobama u istospolnim zajednicama, što također utječe na broj rođene djece.