Profesor povijesti Zvonimir Stopić sa ZŠEM-a analizirao je kinesku perspektivu napada na Iran i ciljeve novog petogodišnjeg plana Komunističke partije Kine. Prema njegovim riječima, Kina je vrlo nezadovoljna razvojem situacije na Bliskom istoku, prvenstveno zbog svoje ovisnosti o iranskoj nafti, ali i zbog narušavanja načela vanjske politike za koja se zalaže, piše N1.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
"Mora se poštovati nacionalni suverenitet, a upotreba bilo kakve sile ne dolazi u obzir. To je jedno od temeljnih polazišta kineske vanjske politike, izraženo i u novom petogodišnjem planu", ističe Stopić. "Kad je riječ o vanjskoj politici, oni su uvijek za princip koegzistencije, podržavaju mir, sigurnost, suzdržavanje od upotrebe sile, neuplitanje u unutarnje stvari drugih država i rješavanje problema mirnim putem".
Stopić dodaje da se Kina snažno oslanja na postojeće međunarodne institucije. "UN im puno znači i osnažuju svoju ulogu u toj instituciji. Inzistirat će na jačanju svjetskih institucija", naglašava on.
U skladu s tim načelima, Kina je očekivano osjetljiva na događaje u Iranu, pogotovo kad je riječ o proizvodnji nafte. "Prva reakcija na napad SAD-a i Izraela na Iran bila je žustra i donekle ljutita.
Vrlo su nezadovoljni razvojem situacije na Bliskom istoku jer Iran ima vrlo važnu ulogu u kineskom svijetu - nije kinesko dvorište, ali je bliže njihovoj sferi utjecaja", upozorava profesor. Ističe ključnu činjenicu: "Više od 90 posto nafte koju Iran izvozi završava u Kini".
Stopić smatra da je Izrael pogriješio što je bez odobrenja SAD-a odlučio bombardirati naftna postrojenja, što je zasmetalo i Americi i Kini, dok je Iran burno reagirao. "Nezgodno je što Izrael tako uvlači velike sile u sukob", kaže Stopić.
On napominje kako se unatoč tome može zaključiti da postoji određena razina komunikacije između Trumpa i Kine. "Primjerice, baš uoči napada na Iran trebale su se održati zajedničke pomorske vježbe Kine, Rusije i Irana, ali se Kina nije pojavila", navodi. Zbog toga očekuje da će se ranije planirani susret Trumpa i Xija održati krajem ožujka jer imaju mnogo problema za raspravu.
Iako će Kina osjetiti probleme s opskrbom nafte s obzirom na napad na Iran, Stopić ističe da su oni otporniji na energetske krize od ostatka svijeta. Problem mogu riješiti uvozom nafte iz Rusije, ali ključ je u stalnoj diverzifikaciji energetskog sektora.
"U Europi ispod radara prolazi koliko dinamično Kina rješava energetski sektor. I dalje najviše koriste ugljen, oko 50 posto, ali grade goleme hidroelektrane, najavljuju gradnju više nuklearnih elektrana, a u proizvodnji solarnih panela i vjetroelektrana nemaju premca", objašnjava.
"Silno su prilagodljivi pa će kod njih eventualni problemi s opskrbom nafte dovesti do veće proizvodnje i korištenja električnih automobila", zaključio je Stopić.