ZA liječenje Mile Rončević u SAD-u prikupljeno je oko 35 milijuna kuna u svega par dana, a liječenje će stajati oko 18 milijuna kuna. Milin otac Marin Rončević rekao je da će ostatak novca prebaciti Zakladi Nora Šitum kako bi se moglo financirati liječenje ostale bolesne djece, a mi smo pitali Poreznu upravu hoće li oporezivati preostali iznos. Porezna nam je odgovorila da neće ako se novac daruje u humanitarne svrhe.
"Primljeni novac prikupljen u humanitarne svrhe sa svrhom i ciljem liječenja u poreznom smislu nije oporeziv. Sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak, dohotkom se ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava. Ako se prikupljeni novac u potpunosti ne utroši za navedene svrhe te se preostali novac dalje daruje u humanitarne svrhe, odnosno za zdravstvene potrebe druge osobe primjenjuje se isto oslobođenje. Nadležne institucije će svaka u svojoj domeni kontrolirati korištenje i trošenje takvih sredstava", stoji u odgovoru Porezne uprave za Index.
Građani uplaćivali na dva računa
Podsjetimo, građani su novac uplaćivali na račun Milinog oca Marina Rončevića i na račun Zaklade Nora Šitum koja je otvorila humanitarnu akciju za malu Milu. Na račun Milinog oca do 1. travnja u 18 sati je uplaćeno 26.706.122,24 kuna. Na devizni račun uplaćeno mu je 197.033,11 eura (uključujući i druge valute).
Jučer je objavljeno da se na izdvojenom računu Zaklade Nora Šitum koji je otvoren isključivo za ovu svrhu nalazi: 4.896.877,19 kn, 79,78 CAD, 1.985,63 CHF, 826,25 CZK, 29.854,69 EUR, 44,23 GBP, 1.044,86 NOK, 71,04 PLN, 539,77 SEK i 445,85 USD.
"O stanju na računu obaviješten je nadležni Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku s kojima smo u stalnom kontaktu. Sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći, preostala sredstva od akcije uplatit će se prema nalogu nadležnog ministarstva na račun prve sljedeće humanitarne akcije (ili više njih) u Hrvatskoj koja je odobrena s istom oznakom vrste - liječenje djece", rekla je za Index Đana Atanasovski, upraviteljica Zaklade Nora Šitum.
Pitali smo i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koja je dalje procedura.
Odgovorili su nam kako Zakon o humanitarnoj pomoći jasno propisuje uvjete prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj te je istim propisano da je organizator humanitarne akcije pravna ili fizička osoba koja je pribavila rješenje nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije u skladu s odredbama predmetnog Zakona.
Ministarstvo socijalne politike: Sredstva s računa gospodina Rončevića su u nadležnosti Porezne
Naveli su kako je u evidenciji izdanih rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarne akcije vidljivo da je Rješenjem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom od 29. ožujka 2019. godine odobreno provođenje humanitarne akcije Zakladi Nora Šitum, sa sjedištem u Zagrebu, Petrova 137, pod nazivom "Svi za Milu".
"Vezano za sredstva koja je gospodin Rončević prikupio na svom računu, radi se o računu privatne osobe na kojem su prikupljena sredstva u svrhu liječenja Mile Rončević, odnosno o prikupljenim donacijama, a donacije nisu regulirane Zakonom o humanitarnoj pomoći, već propisima u nadležnosti Porezne uprave", odgovorili su iz Ministarstva demografije za Index.
Iz toga proizlazi da će Milin otac s Poreznom dalje morati dogovarati kako će raspolagati novcem koji je prikupljen na njegovom računu za Milino liječenje, a koji će preostati nakon što se dio novca prebaci bolnici u Philadelphiji, kamo je Mila otišla na terapiju.
Inače, Ministarstvo demografije detaljno nam je objasnilo kako se raspolaže novcem koji je prikupljen u otvorenoj humanitarnoj akciji koja je prijavljena, a u ovom slučaju je to ona koju je otvorila Zaklada Nora Šitum.
"Vezano uz neutrošena financijska sredstva prikupljena u humanitarnim akcijama, ističemo da Zakon o humanitarnoj pomoći iz 2015. godine, za razliku od ranijih propisa kojima je regulirano ovo područje, na vrlo detaljan način definira prijenos odgovornosti za raspolaganje prikupljenim financijskim sredstvima u okviru pojedine humanitarne akcije. Tako je člankom 13. Zakona propisano da je organizator humanitarne akcije odgovoran za raspolaganje financijskim sredstvima i drugim oblicima humanitarne pomoći prikupljene u svakoj pojedinoj humanitarnoj akciji do njihove predaje korisniku ili izvršitelju usluga koji uslugu pruža neposredno korisniku", kažu u Ministarstvu.
Korisnik humanitarne pomoći odgovoran za korištenje novca
Navode kako Zakon propisuje da je korisnik odgovoran za svrsishodno korištenje financijskih sredstava i drugih oblika humanitarne pomoći koju mu dodijeli organizator humanitarne akcije. Člankom 12. Zakona o humanitarnoj pomoći jasno su definirana pravila koja govore o obvezi predaje prikupljene materijalne pomoći korisniku uz mogućnost da se sredstva, pod određenim uvjetima, umjesto korisniku isplate fizičkoj ili pravnoj osobi koja korisniku neposredno pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije (npr. zdravstvenoj ustanovi).
Pritom je člankom 13. stavkom 3. Zakona propisano da je organizator humanitarne akcije dužan za tako isplaćena financijska sredstva pribaviti dokaz o pruženoj usluzi. Organizator humanitarne akcije dužan je prikupljena financijska sredstva voditi na računu za humanitarnu akciju (bankovni račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni bankovni račun fizičke osobe, odnosno bankovni račun pravne osobe namijenjen redovnom poslovanju), a prikupljenu humanitarnu pomoć u naravi dodijeliti korisniku što je prije moguće. Ujedno, Zakonom je, radi dodatne razine transparentnosti i lakše kontrole nad provođenjem humanitarnih akcija, definirana obveza organizatora humanitarne akcije da sredstva koja su u okviru humanitarne akcije prikupljena u gotovini bez odgode uplati na račun humanitarne akcije.
"Posebice je važno istaknuti odredbe Zakona koje reguliraju upravljanje neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenim u humanitarnim akcijama na način da je organizator humanitarne akcije dužan neutrošena sredstava (sredstva koja preostanu na računu nakon što je potreba korisnika prestala ili je podmirena) zadržati na računu za humanitarnu akciju te u okviru izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji obavijestiti nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, o preostalim sredstvima (članak 25. Zakona). Na temelju takvog izvješća, nadležni će ured državne uprave naložiti organizatoru humanitarne akcije da preostala sredstva uplati na račun prve sljedeće humanitarne akcije koja je odobrena s istom oznakom vrste (npr. liječenje djece), a na temelju podataka koje dobije od ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi koje vodi jedinstvenu evidenciju odobrenih humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način osigurava se da novac koji su građani jednom prikupili u određenu svrhu (npr. liječenje djece) zbilja bude utrošen u predmetnu svrhu, na način da se iskoristi za liječenje djeteta na koje se odnosi humanitarna akcija, a u slučaju da preostane određeni višak sredstava, ona će se iskoristiti za liječenje nekog drugog djeteta koje ne mora biti onkološki bolesnik", objašnjavaju u Ministarstvu.
Kako ide u praksi
Kažu i kako se u praksi može dogoditi da u nekom trenutku preostanu neutrošena sredstva prikupljena u humanitarnoj akciji jedne vrste (npr. unaprjeđenje uvjeta školovanja) te da u određenom razdoblju ne bude odobrena nijedna humanitarna akcija te vrste pa se predmetna sredstva nalaze neiskorištena na računu za tu humanitarnu akciju i ne mogu se preusmjeriti na humanitarnu akciju odobrenu s nekom drugom oznakom vrste.
"Upravo iz tog razloga, iznimno od opisanog postupka, Zakon o humanitarnoj pomoći (članak 26. stavak 6) omogućuje da iznimno, ako u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća u kojem su navedeni podaci o postojanju preostalih, odnosno neutrošenih sredstava, ne bude odobrena nijedna humanitarna akcija iste vrste, ministarstvo nadležno za socijalnu skrb može, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da ta sredstva uplati na račun određene odobrene humanitarne akcije ako je to potrebno radi zaštite života i zdravlja ljudi. Iz navedene odredbe Zakona proizlazi da se ovakva prenamjena sredstava odlukom Vlade može odobriti isključivo ako je to potrebno radi zaštite života i zdravlja ljudi, što bi podrazumijevalo prebacivanje sredstava isključivo u korist humanitarnih akcija odobrenih u takve svrhe (npr. liječenje djece, nabava medicinskih aparata, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.)", objasnili su nam u Ministarstvu.